Antonin Dvoŕak bio je veliki češki skladatelj romantizma, poznat i slavan još za života, kako u Europi, tako i u Americi.
Glazbu velikog češkog skladatelja Antonína Dvoŕaka već smo jednom predstavili na Frendici, donoseći njegovu “Simfoniju iz Novog svijeta” skladanu u vrijeme njegova boravka u Americi.
Doba romantizma bilo je vrijeme buđenja nacionalne svijesti u Europi i umjetničkih pokreta koji su težili ispravnom vrednovanju i promoviranju svoje nacionalne baštine. Tako i kroz glazbu toga doba možemo uočiti kako su posebnosti različitih naroda ugrađene u cjelokupnu glazbenu umjetnost romantizma. Češka je umjetnosti romantizma dala jednog iznimnog predstavnika – Antonína Dvoŕaka (Nelahozeves, 8. IX. 1841 – Prag, 1. V. 1904), čiji je rad bio prepoznat još za života te je bio vrlo poštovan i slavan kako u Europi, tako i u Americi.
Antonín Dvoŕak rođen je 1841. sjeverno od Praga u malenom mjestu imenom Nelahozeves, kao prvi od četrnaestero djece Františeka Dvořáka i Anne rođene Zdeňková. Otac mu je bio mesar i ugostitelj u njegovom rodnom mjestu, a istovremeno je svirao citru. Antonín vrlo rano počinje učiti glazbu te pokazuje veliku nadarenost.
Nakon osnovne opće i glazbene izobrazbe u rodnome gradu, kako navodi Hrvatska enciklopedija, od 14. godine u Zlonicama je učio svirati violinu, violu, glasovir, orgulje, osnove glazbene teorije i njemački. Svirao je u školskom orkestru te sam skladao koračnice i plesne komade. Uz ujakovu novčanu pomoć otišao je 1857. u Prag, gdje je dvije godine polazio utjecajnu orguljsku školu, a uzdržavao se skladanjem i sviranjem violine u plesnom orkestru Karela Komzáka, od 1862. jezgri kazališnog orkestra. U to je doba skladao 2 simfonije, uvertire, 2 opere, koncert za violončelo u a-molu, komorne skladbe, misu i dr. No, kako je bio zahtjevan prema sebi često je naknadno sam uništio vlastita djela kojima nije bio zadovoljan.
Vjenčanje i zaposlenje kao orguljaša
Godine 1873. postao je orguljašem crkve sv. Adalberta u Pragu. Tijekom 1880-ih i 1890-ih izvodile su mu se nove skladbe – simfonije i komorna djela – u Češkoj, Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u i drugdje. Iste se godine oženio Annom Cermakovom, kćerkom zlatara, s kojom će imati šestero djece.
Iako je bio skroman i povučen, brojna priznanja koja su mu pristizala sa svih strana, još su ga više potaknula na stvaranje.
S češkim skladateljem Bedŕichom Smetanom susreće se 1866., kada Smetana dolazi u praško Narodno kazalište kao novi direktor. Ovaj će skladatelj izvršiti velik utjecaj na Dvoŕaka.
Dvoŕak je prijateljevao s mnogim velikim skladateljima toga doba. Bio je u vrlo bliskim i prijateljskim odnosima s Johannesom Brahmsom, s Petrom Iljičem Čajkovskim… Uzori među ranijim autorima bili su mu Beethoven i Schubert.
Boravak u Londonu i detalj koji pokazuje njegovo domoljublje
Godine 1884. poduzeo je nekoliko gostovanja u Londonu. Ondje izvodi svoju “Stabat Mater” (“Stala plačuć tužna mati”). Kao narudžbe iz Engleske su nastali poznati oratoriji: “Duh mlade” i “Sveta Ludmila” (1. veliki oratorij na češkom). Uz to napisao je svoju VII. simfoniju u d-molu op.70. Uz boravak u Londonu veže se i anegdota koja pokazuje njegovo domoljublje i osjetljivost za vlastiti jezik. Iako je bio velik domoljub nikada nije mnogo govorio o tome. No, bio je, naime, vrlo ogorčen kad je u Engleskoj na plakatu vidio njegovo ime tiskano na njemački način – Anton. Skladatelj je zahtijevao da organizatori koncerta odmah preurede plakate.
Po povratku u Češku piše svoje “Slavenske plesove” te mnoga druga dijela, među kojima je i “VIII. simfoniju u G-duru”, koju je nazvao “Engleskom”.
U Novom svijetu: Boravak u Americi
Godine 1892. dobio je mjesto dirigenta u “National Conservatory of Music” u New Yorku, za tada ogromnu plaću od 15000 USD godišnje te odlazi u “Novi svijet”.
Najpoznatije djelo napisano u Americi bila je njegova 9. simfonija, također nazvana: “Simfonija iz Novog svijeta”. Odvojenost od domovine, za koju je bio jako vezan, nije mu bila laka.
U 9. simfoniji vidljiva je njegova čežnja za Češkom, ali i motivi iz indijanske glazbe kojima slušatelju dočarava svoj novi dom.
Dvoŕak podupire koncept da afroamerička glazba i glazba američkih indijanaca postane osnova razvoja američke nacionalne glazbe. Upoznao je Harrya Burleigha, svoga učenika u to vrijeme i jednog od prvih afroameričkih skladatelja. Burleigh je upoznao Dvořáka s tradicionalnom američkom spiritualnom glazbom.
Povratak u domovinu
Godine 1895. vratio se sa svojom obitelji u Češku i napisao svoje posljednje gudačke kvartete, s kojima je završio svoje instrumentalno djelovanje. Do svoje smrti skladao je samo opere. Godine 1900. skladao je “Rusalku” koja je njegova najljepša opera (u njoj se nalazi i poznata “Arija za mjesec”). U jesen je ponovno počeo predavati na Praškom konzervatoriju.
Posljednje godine života proveo je u sretnom životu s obitelji, skladanju te primajući mnoga priznanja. Među kojima i carska zlatna medalja koju mu je dodijelio austro-ugarski car Franjo Josip I., a koju je prije njega među glazbenicima dobio samo J. Brahms. Pokopan je na praškome višehradskom groblju među češkim nacionalnim veličinama.
Uživajte u Slavenskim plesovima i Simfoniji iz Novog svijeta!
Donosimo vam uži izbor Dvoŕakovih znamenitih djela – Slavenske plesove i njegove suite te 9. simfoniju – simfoniju iz Novog svijeta.
Slavenski ples u C-duru, Op. 46_1, _Furiant (00:00)
Slavenski ples u e-molu, Op. 46_2, _Dumka (03:45)
Slavenski ples u As-duru, Op. 46_3, _Polka (08:41)
Slavenski ples u F-duru, Op. 46_4, _Sousedská (13:36)
Slavenski ples u A-duru, Op. 46_5, _Skočná (21:07)
Slavenski ples u D-duru, Op. 46_6, _Sousedská (24:28)
Slavenski ples u c-molu, Op. 46_7, _Skočná (28:40)
Slavenski ples u g-molu, Op. 46_8, _Furiant (32:02)
*
Slavenski ples u H-duru, Op. 72_1, _Odzemekb (36:07)
Slavenski ples u e-molu, Op. 72_2, _Starodávny (40:03)
Slavenski ples u F-duru, Op. 72_3, _Skočná (45:34)
Slavenski ples u Des-duru, Op. 72_4, _Dumka (48:48)
Slavenski ples u b-molu, Op. 72_5, _Špacírka (54:06)
Slavenski ples u B-duru, Op. 72_6, _Starodávný (56:15)
Slavenski ples u C-duru, Op. 72_7, _Kolo (1:00:05)
Slavenski ples u As-duru, Op. 72_8, _Sousedská (1:03:34)
*
Češka suita, Op. 39 – 1. Preludium_ Pastorale (1:10:13)
Češka suita, Op. 39 – 2. Polka (1:13:27)
Češka suita, Op. 39 – 3. Sousedská – Minuetto (1:18:58)
Češka suita, Op. 39 – 4. Romance (1:23:23)
Češka suita, Op. 39 – 5. Finale_ Furiant (1:28:43)
**
Američka suita, Op. 98B – 1. Andante Con Moto (1:33:44)
Američka suita, Op. 98B – 2. Allegro (1:38:42)
Američka suita, Op. 98B – 3. Moderato – Alla Polacca (1:42:49)
Američka suita, Op. 98B – 4. Andante (1:47:24)
Američka suita, Op. 98B – 5. Allegro (1:51:01)
**
Praški valceri, B 99 (1:54:05)
Nokturno, Op. 40 (2:03:05), Op. 39 – 2.
9. simfonija (Iz Novog svijeta)
1. stavak: Adagio (00:00)
2. stavak: Largo (12:53)
3. stavak: Molto vivace (25:26)
Ostale naše prijedloge klasične glazbe pronađite u člancima:
Grofica Dora Pejačević – prva hrvatska skladateljica: Poslušajte njezinu glazbu!
Pastoralna simfonija Ludwiga van Beethovena: Izlet na selo i boravak u prirodi
Bedřich Smetana: Vltava – predivna glazba koja prati tok ove češke rijeke
Clara Schumann: skladateljica, pijanistica i majka 10-ero djece! Poslušajte…
Evo prijedloga skladbi klasične glazbe za lakše razbuđivanje (1)!
Odabrali smo za vas skladbe klasične glazbe za lakše razbuđivanje!
Niste dosad slušali klasičnu glazbu? Nema veze, počnite s ovim skladbama!
Izvor: frendica.hr