Jeste li ikada slušali glazbu prve hrvatske skladateljice? Dora Pejačević (1885. – 1923.) bila je plemkinja koja je velik dio svog života provela na obiteljskom imanju u Našicama, a za sobom je ostavila vrijedna glazbena djela. Sada je prilika da upoznate bar dio njezina glazbenog opusa!
Dora Pejačević rođena je u Budimpešti 10. IX. 1885. Bila je kći Teodora Pejačevića, hrvatskog bana od 1903. do 1907. i mađarske barunice Lille Vay de Vaya. Njezin djed Ladislav Pejačević također je bio hrvatski ban.
Djetinjstvo provodi u Našicama gdje je dobila i prvu glazbenu poduku te je vrlo rano svladala osnovnu tehniku sviranja violine i klavira. Godine 1902. – 1905., u vrijeme kada je obitelj zbog banske obaveze njezina oca živjela u Zagrebu, učila je privatno violinu, teoriju i instrumentaciju. Nakon 1908. povremeno je učila kontrapunkt i kompoziciju kod Percyja Sherwooda i violinu kod Henrija Petrija u Dresdenu, te kompoziciju kod Waltera Courvoisiera u Münchenu. Godine 1912. vratila se u Našice, ali je i dalje često putovala (Beč, Budimpešta, München, Dresden, Egipat, Prag). Upoznala je mnoge istaknute intelektualce i umjetnike (R. M. Rilke, K. Kraus), te druženjem s njima proširila svoje umjetničke i intelektualne vidike.
Nakon Prvog svjetskog rata, u kojem je i sama sudjelovala kao bolničarka, godine 1921., u dobi od 36 godina, udaje se za austrijskog časnika Ottomara von Lumbea te od tada živi uglavnom u Münchenu.
Rana smrt nakon poroda
U jesen 1922., očekujući prvo dijete, Dora Pejačević piše mužu znakovito oproštajno pismo, obilježeno slutnjom skore smrti. Umrla je 5. ožujka 1923., nekoliko tjedana nakon poroda dječaka Thea, u dobi od 37 godina. Sahranjena je u Našicama pored obiteljske grobnice Pejačevićevih. Nije željela biti sahranjena u obiteljskoj grobnici koju je projektirao Herman Bolle, već u jednostavnom grobu u prirodi.
Dora Pejačević skladati je počela još kao djevojčica. Iza nje je ostala bogata skladateljska ostavština od 57 registriranih djela kao i neke skice. U dobi od 12 godina počela je skladati minijature za klavir te za violinu i klavir. Potom su slijedile popijevke, a od 1908. komorna i orkestralna djela. Skladala je i popijevke za glas i orkestar.
Vodila je dnevnik pročitanih knjiga, a iz njega doznajemo da je čitala Wildea, Ibsena, Dostojevskoga, Manna, Schopenhauera, Rilkea, Kierkegaarda, Krausa i Nietzschea… Napisala je i kraći glazbenoestetički tekst O programnoj glazbi (Über Programm-Musik, 1918).
“Svojim profinjenim glazbenim izrazom Dora Pejačević pridonijela je pluralizmu glazbenostilskih opredjeljenja u Hrvatskoj početkom XX. st. Uz B. Bersu i J. Hatzea, bitno je pridonijela uspostavi hrvatske glazbene moderne i novih profesionalnih skladateljskih mjerila.” – ističe Hrvatska enciklopedija. Njezin je rad bio prihvaćen i izvan granica Hrvatske. Još za njezina života, osim u Hrvatskoj, njezina su djela vrlo često izvođena u inozemstvu (London, Dresden, Budimpešta, Stockholm, Beč, München i dr.) u interpretaciji glasovitih svjetskih glazbenika njezina doba.
Dirljivo pismo napisano suprugu prije smrti o odgoju njihova djeteta
Evo što je napisala o svojem skladateljskom radu, kako donosi NSK:
“Zapravo sam samo tjelesno ovdje, sve što u sebi osjećam kao življenje i doživljavanje lebdi iznad prisutnoga i vidljivoga i u nekoj dubokoj i lijepoj beskonačnosti vidim u zrcalu svoga osjećanja pokretačke snage u liku ljubljenih bića i tisuće sjećanja izranja poput vodencvjetova na glatkoj površini jezera. U tu beskonačnost osjećaje slijede i misli i tamo promišljam svoje najbolje, jer sve što je dobro i veliko izrasta iz ljubavi. Odlebdjevši u taj najnevidljiviji svijet najosobnije unutarnjosti, postajem tek tada posvema svoje Ja, i to Ja, koje se tada u toj nebeski dalekoj skrovitosti osjeća previše ispunjeno sobom samim, traži izraz, traži odterećenje od toga visokog duševnog pritiska, koji je sam po sebi neka vrsta oduševljenja – i to se oslobođenje ostvaruje kada nastaje skladba!”
Donosimo dio njezina dirljivog pisma suprugu, napisanog uoči poroda. Sluteći skoru smrt Dora je suprugu pisala o odgoju njihova djeteta.
“Neka Bog dade da Ti naše dijete (ako bih Ti ga ostavila) bude na radost. – da postane istinski, otvoren, veliki Čovjek; – utri mu puteve, no ne sprječavaj da u životu spozna patnju koja oplemenjuje dušu, jer samo tako postaje se čovjekom. Neka se razvija poput biljke, a ako bi imalo veliku nadarenost, pruži mu sve što može služiti njezinu poticanju; prije svega – daj mu slobodu, kada je bude tražilo. Jer zbog ovisnosti o roditeljima, rođacima, slama se mnoga nadarenost – to znam iz vlastitoga iskustva – i zato postupaj jednako bude li se radilo o djevojčici ili dječaku; svaki talent, svaki genij zahtjeva podjednaki obzir – spol tu ne smije doći u pitanje!” – napisala je Dora uoči poroda i smrti.
(dijelovi pisma preuzeti iz knjige Koraljka Kos: Dora Pejačević, Zagreb, 2008.)
Poslušajte njezinu glazbu!
Jedno od njezinih klavirskih djela nosi naziv “Živo cvijeća” (“Blumenleben”). Napisala ga je 1904. i 1905., a u kojoj se nalazi i stavak “Ruža”, kao i “Potočnica”.
Donosimo još neka njezina djela:
Koncert za klavir i orkestar u g-molu (1913.) – prvi hrvatski klavirski koncert
00:00 Allegro Moderato
12:00 Adagio Con Estro Poetico
20:45 Allegro Con Fuoco
Trio u C-duru za violinu, violončelo i glasovir, op. 29, 1910.
I. Allegro con moto [0:00]
II. Scherzo: Allegro [11:14]
III. Lento – Allegretto [17:17]
IV. Finale: Allegro risoluto [26:00]
Simfonija u fis-molu za veliki orkestar, op. 41, 1916. – 1917.
I. Andante maestoso – Allegro con moto [0:00]
II. Andante sostenuto [16:04]
III. Scherzo: Molto allegro [29:02]
IV. Allegro appassionato [37:15]
Ostale prijedloge za slušanje klasične glazbe možete pronaći u našim člancima:
Pastoralna simfonija Ludwiga van Beethovena: Izlet na selo i boravak u prirodi
Bedřich Smetana: Vltava – predivna glazba koja prati tok ove češke rijeke
Clara Schumann: skladateljica, pijanistica i majka 10-ero djece! Poslušajte…
Evo prijedloga skladbi klasične glazbe za lakše razbuđivanje (1)!
Odabrali smo za vas skladbe klasične glazbe za lakše razbuđivanje!
Niste dosad slušali klasičnu glazbu? Nema veze, počnite s ovim skladbama!
Izvor: frendica.hr
Photo: frendica.hr
 velik je dio života provela na imanju u Našicama){kind=link}