Surogatstvo je tema koju portal Narod.hr godinama prati i o njoj piše. Odnedavno, otkako je u temu, kroz slučaj djeteta iz Ukrajine, upleten i Ustavni i Upravni sud, o surogatstvu su počeli izvještavati i mainstream mediji.
Problem je u potenciranju afirmativnog pristupa prema praksi koja je u Hrvatskoj zakonom zabranjena. Donosimo na jednome mjestu sve što trebate znati o surogatstvu.
Što je surogatstvo?
Surogatstvo je praksa koja dijete svodi na predmet narudžbe, a ženu na sredstvo za izvršenje takve narudžbe, odnosno rađanje radi novčane dobiti. Praksa poznaje dvije vrste surogatstva: komercijalno surogatstvo i takozvano “altruistično surogatstvo”.
Tzv. “altruistično surogatstvo” podrazumijeva iznošenje trudnoće i rađanje djeteta za nekog drugog bez novčane naknade, a komercijalno surogatstvo isti proces uz novčanu naknadu. Drugi oblik prakse je daleko češći, a u Hrvatskoj su oba zakonski zabranjena.
U surogatstvu sudjeluju naručitelj djeteta i trudnica koja je sprema iznijeti trudnoću, roditi i predati dijete naručitelju. O toj svojevrsnoj “primopredaji” djeteta obje strane potpisuju ugovor kojim se dogovaraju uvjeti procesa i određena svota novca. Vrlo često između obiju strana postoji i posrednik. Riječ je o pojedincu ili organiziranoj agenciji koja se bavi posredovanjem u surogatstvu.
>U Hrvatskoj je surogatstvo zabranjeno, lijevo-liberalne udruge to nastoje promijeniti!
Stanje u svijetu
Među zemljama u svijetu koje su prve legalizirale surogatstvo nalaze se Kanada i Sjedinjene Američke Države.
Prema raspoloživim podacima stranica koje se bave promocijom surogatstva, usluge se kreću od 33 tisuće eura (u Ukrajini), pa sve do 115 tisuća eura u SAD-u.
U Rusiji se tako za surogatstvo plaća 35.000 eura, a u Gruziji 45.000. Za surogat-usluge u Kanadi traži se 60.000 eura, u Velikoj Britaniji 65.000, a u Grčkoj 70.000 eura.
Stanje u Hrvatskoj
Govoreći o surogatstvu, najvažnije je istaknuti da je ono u Republici Hrvatskoj zabranjeno zakonom. Detalje o nedozvoljenoj praksi definira čl. 31. Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji.
“(1) Zabranjeno je objavom javnog oglasa ili na bilo koji drugi način tražiti ili nuditi uslugu rađanja djeteta za drugog (zamjensko majčinstvo).
(2) Zabranjeno je ugovarati ili provoditi medicinski pomognutu oplodnju radi rađanja djeteta za druge osobe i predaje djeteta rođenog nakon medicinski pomognute oplodnje (zamjensko majčinstvo).
(3) Ugovori, sporazumi ili drugi pravni poslovi o rađanju djeteta za drugog (zamjensko majčinstvo) i o predaji djeteta rođenog nakon medicinski pomognute oplodnje, uz novčanu naknadu ili bez naknade, su ništetni.”
Građani Hrvatske, međutim, koriste usluge takozvanog “surogat-turizma” ili “reproduktivnog turizma”. Hrvatski parovi za surogatstvo plaćaju ženu u državi u kojoj je ono dopušteno. Najčešće se to odnosi na Ukrajinu. Potom, posredstvom sudskih odluka koje, paradoksalno, zaobilaze zakonsku zabranu surogatstva, djecu upisuju u hrvatsku Maticu rođenih.
>Markić: Što se dogodilo navodnom ocu koji je u Ukrajini surogatstvom kupio dijete? Ništa!
Ustavni sud RH
Ustavni sud Republike Hrvatske aktivističkim je potezom u siječnju ove godine zaobišao hrvatsko zakonodavstvo koje zabranjuje surogatstvo. USUD je sugerirao Upravnom sudu da dozvoli da se dijete naručeno u Ukrajini, odvojeno od biološke majke i dovedeno u Hrvatsku, upiše u Maticu rođenih.
Par iz Zagreba došao je putem surogatstva do djeteta u ratom pogođenoj Ukrajini. Prema svim dosad poznatim informacijama, platili su ženi, odnosno majci tog djeteta, da začne, nosi i rodi dijete u Ukrajini.
Ustavni sud vršio je pritisak na Upravni sud kršeći pritom krši više zakona RH. Ustavni sud sugerirao je Upravnom sudu da je upis u Maticu rođenih “u najboljem interesu djeteta”. Pritom je i u potpunosti ignorirao zakon koji zabranjuje surogatstvo.
>Dijete rođeno surogatstvom u SAD-u: Sudovi zaobišli zakone i naložili upis u Maticu rođenih RH
Upravni sud
Upravni sud u veljači ove godine pokleknuo je pred nalogom Ustavnog suda i dozvolio upis djeteta nabavljenog u Ukrajini u hrvatsku Maticu rođenih.
Naime, nakon što je Ustavni sud Republike Hrvatske u siječnju podržao par koji je dijete dobio surogatstvom u ratom pogođenoj Ukrajini, sugerirao je Upravnom sudu da dopusti upis u Maticu rođenih. Upravni sud donio je nepravomoćnu odluku vezanu za ovaj slučaj. Nepravomoćna odluka javno je objavljena 13. veljače 2026.
Upravni sud, po nalogu Ustavnog suda, naložio je da se muškarca koji je naručio dijete upiše kao biološkog oca djeteta. međutim, skandaloznost odluke leži u činjenici da je sud naložio da se i supruga djetetovog biološkog oca u Maticu upiše kao majka iako ona nije biološka majka djeteta.
>Upravni sud poslušao Ustavni i nagradio nabavljanje djeteta protuzakonitim surogatstvom!
Okrugli stol u Saboru
U Hrvatskom saboru se 26. veljače ove godine, u organizaciji Odbora za obitelj, mlade i sport, održao Okrugli stol pod nazivom “Surogat majčinstvo”.
Okrugli stol u Hrvatskom je saboru okupio predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, akademske zajednice, stručnjake iz sustava pravosuđa, ustavnog prava te organizacija civilnog društva kako bi se zajednički raspravilo o zakonskom uređenju, kontrolnim mehanizmima i pravnim i etičkim posljedicama surogatstva.
>Pročitajte izlaganje prof. Hrabar: Žestoka kritika Ustavnog suda zbog surogatstva
Moralne i emocionalne posljedice ove prakse
Moralne i emocionalne posljedice surogatstva su dalekosežne. Ova praksa, svedena na razinu ekonomije kroz trgovanje djecom, dehumanizaciju trudnoće i brisanje majčinstva, otvara ne samo pravna, već i duboko moralna, etička, emocionalna, duševna i brojna druga pitanja.
Komisija Hrvatske biskupske konferencije “Iustitia et pax” oglasila se sredinom veljače o sve aktualnijoj temi surogatstva.
“Crkveni dokumenti govore o nemoralnosti tehnika koje uzrokuju odvajanje roditelja od djeteta u bio-tehnološkom smislu začeća te ističu „da tehnike koje uzrokuju odvajanje roditelja, zahvatom strane osobe u ženidbeni par (davanjem spolnih stanica, posudba maternice), teško su nemoralne.
Te tehnike vrijeđaju pravo djeteta da bude rođeno od oca i majke koje poznaje i koji su među sobom vezani ženidbom. One su izdaja isključivog prava supružnika da postanu otac i majka samo jedno pomoću drugoga“ (Katekizam Katoličke Crkve, 2376).
Takvo što je omogućio tehnološki napredak „s ciljem profita, ne brinući se za njegov potencijalno negativan utjecaj na ljudska bića“ (Laudato si’, 109), istodobno ne promičući ljudsku odgovornost, vrijednosti i savjest”, istaknuto je među ostalim u priopćenju Komisije HBK.
Izvor: frendica.online/narod.hr
Photo: Pixabay, iStock by Getty Images / Montaža: Narod.hr
