Silikoni su već desetljećima jedan od najvažnijih sastojaka u kozmetici. Gotovo 75 % kozmetičkih proizvoda sadrži silikon u nekom obliku. Nalazimo ih u kremama, serumima, šamponima, regeneratorima, proizvodima za zaštitu od sunca i dekorativnoj kozmetici.
Prema Market research izvještajima (npr. Grand View Research) proizvodnja silikona koji se koriste u proizvodnji kozmetike iznosi cca 800.000 – 1.2 milijuna tona godišnje.
Na prvi pogled, silikoni u kozmetici daju savršen efekt — zaglađenu kožu, sjajnu kosu i dugotrajni ujednačeni make-up. No iza tog “savršenog učinka” kriju se ozbiljna pitanja.
Iako se smatraju sigurnima za kožu, sve se više propituje njihov dugoročni učinak — posebno kada je riječ o nakupljanju u organizmu, na koži i kosi, ali i znatnom utjecaju na okoliš.
Europska komisija već nekoliko godina pod povećalom promatra silikone, prati njihov utjecaj na okoliš te toksični potencijal kojeg mogu imati na ljude i prirodu, Upravo zbog toga od 2026. uvodi ograničenja za određene vrste silikona koji se teško razgrađuju i mogu se nakupljati u organizmu i u ekosustavima. Drugim riječima — ono što svakodnevno nastojimo isprati s lica i kose ne nestaje tako lako kao što mislimo.
>Ftalati: hormonski otrovi prisutni na svakom koraku
Što su silikoni?
To su sintetski polimeri na bazi siloksanskih (Si–O–Si) lanaca, u kojima su atomi silicija povezani s kisikom u izmjeničnoj strukturi, a na silicij su vezane organske skupine. Osim ravnolančanih postoje i ciklički silikoni koji imaju nekoliko ključnih osobina:
• lipofilnost (topivi u mastima) → mogu se raspodijeliti u masno tkivo
• hlapljivost
• postojanost – teško se razgrađuju
• slabo se metaboliziraju u ljudskom organizmu
Ova svojstva i navedeni pozitivni kozmetički učinci su glavni razlog zašto se u kozmetici koriste već godinama jer su neproblematični za kožu, a daju proizvodima odličnu teksturu, dobro se razmazuju, zaglađuju kožu, daju svilenkast osjećaj na koži.
Silikoni nisu aktivni sastojci. Ne hrane kožu niti poboljšavaju njezina svojstva. Ali nakon ispiranja nestaje i njihov učinak.
Zašto su onda silikoni na lošem glasu?
Unatoč ovim prednostima, preporuka stručnjaka je izbjegavanje primjene silikona u kozmetici – i to iz nekoliko razloga:
• teže se ispiru – zbog vodoodbojnih svojstava mogu ostati na koži i začepiti pore
• mogu uzrokovati ili pogoršati akne (https://bio-boutique.eu/akne-simptomi-uzroci-lijecenje/) jer na površini kože stvaraju film koja zadržava sebum i nečistoće, što povećava rizik od izbijanja akni
• uzrokuju slabo prodiranje drugih sastojaka s površine kože – mogu blokirati aktivne tvari iz seruma ili krema jer na površini kože stvaraju nepropusni film
• smatraju se “filerom” – služe samo kao “dopuna” bez stvarnog učinka na kožu
Osim problema koje uzrokuju na koži, problem nastaje i onaj tren kada ih uklanjamo s kože ili kose. Tada odlaze u otpadne vode, talože se u sedimentima i bioakumuliraju u životinjskim organizmima. Posebno je zabrinjavajuća činjenica što su pronađeni u ribama, pa čak i na arktičkim područjima daleko od industrije.
Dakle, nisu ekološki prihvatljivi jer zbog dugoročne stabilnosti godinama kruže u okolišu gdje pridonose zagađenju voda i oceana.
>Zanemarena istina o sulfatima u kozmetici
Što se događa nakon ulaska u organizam?
Znanstvena istraživanja potvrđuju da određeni ciklički silikoni (siloksani) poput D4 (ciklotetrasiloksan), D5 (ciklopentasiloksan) i D6 (cikloheksasiloksan) mogu prodrijeti kroz kožu, nakupljati se u njezinim slojevima i potencijalno ući u organizam. U specifičnim slučajevima (poput medicinskih implantata) detektirani su u masnom tkivu i krvi, posebno kod veće i dugotrajne izloženosti.
a) Jetra i metabolizam
• povećanje jetre (hepatomegalija)
• promjene u jetrenim enzimima
• histološke promjene kod visokih doza
b) Endokrini sustav (hormoni)
Posebno za D4 i djelomično D5:
• endokrina aktivnost (hormonalni disruptor)
– reproduktivna toksičnost (u višim dozama)
• učinci na plodnost
• promjene u reproduktivnim organima (npr. maternica kod štakora)
Kako ih prepoznati na deklaraciji?
Ako želite prepoznati silikone, obratite pažnju na popis sastojaka.
Obično se označavaju na engleskom a najčešće završavaju na –cone ili –siloxane.
Cone:
Dimethicone
Methicone
Trimethicone
Cyclomethicone
Amodimethicone
Trimethylsilylamodimethicone
Siloxane:
Cyclopentasiloxane
Polydimethylsiloxane
oktametilciklotetrasiloksan (D4)
dekametilciklopentasiloksan (D5)
dodekametilcikloheksasiloksan (D6)
Conol:
Dimethiconol
Polymers:
C10-30 Alkyl acrylate crosspolymer
VP / VA Copolymer
Polybutene
Polyisobutene
>Bočica s parfemom puna otrova
Novi regulatorni okvir: Utjecaj koji nadilazi kozmetički sektor
Europska komisija je u svibnju 2024. donijela Regulation (EU) 2024/1328, koja REACH regulacijom ( Registration, Evaluation, Authorisation and restriction of CHemicals) uvodi stroge limite za D4, D5 i D6. Riječ je o cikličnim silikonima koji se nalaze u velikom broju kozmetičkih proizvoda.
Zabrana koja podrazumijeva maksimalnu koncentraciju od 0,1% obuhvaća tri silikona s vrlo širokom kozmetičkom uporabom:
• oktametilciklotetrasiloksan (D4)
• dekametilciklopentasiloksan (D5)
• dodekametilcikloheksasiloksan (D6)
Ova zabrana koja nam slijedi, uzdrmat će i potpuno promijeniti ne samo kozmetičku industriju već i medicinsku te laboratorijsku industriju.
Kad zabrana silikona stupa na snagu?
Zabrana spomenutih vrsta silikona za kozmetičku industriju stupa na snagu 6. lipnja 2026. za proizvode koji se ispiru (šamponi, regeneratori, maske za kosu, gelovi za tuširanje..) te 6. lipnja 2027. za proizvode koji se ne ispiru (npr. kreme, serumi, proizvodi za zaštitu od UV zračenja, puderi, ruževi, lakovi za nokte …). Od lipnja 2026. na tržište se ne smiju stavljati navedeni ciklični silikoni kao samostalne tvari, niti u smjesama u kojima su u većoj koncentraciji od 0,1%. Jednako tako, od lipnja 2027. isto pravilo vrijedi za sve kozmetičke proizvode, neovisno ispiru li se ili ne.
Zakonsko ograničenje uporabe navedenih silikona, značit će povlačenje s tržišta ili zabranu prodaje proizvoda koji ih sadrže, jer ne zadovoljavaju sigurnosne, zdravstvene ili ekološke standarde.
Zanimljivo je da kozmetika prva preuzima teret ove promjene. Dok medicinska industrija ima rok do 2031. godine zbog složenih procesa sterilizacije i sigurnosti instrumenata, a laboratoriji čak do 2034. godine, kozmetički sektor mora biti spreman već 2026. i 2027.
To postavlja proizvođače ljepote na čelo zelene tranzicije, čineći ih istinskim inovatorima u primjeni održive kemije.
Koje su alternative?
Rješenja koja oblikuju budućnost clean beauty sektora.
Sve više brendova ističe na svojim proizvodima oznaku “silicone-free” pa ćete ih lako pronaći ako preferirate prirodniju ili ekološki prihvatljiviju njegu.
Mnoge alternative silikonima su sastojci biljnog podrijetla, što će uveseliti ljubitelje prirodne kozmetike.
Osim toga, u budućnosti se može očekivati daljnji nastavak zabrana u ovoj specifičnoj grupi kozmetičkih sastojaka.
Lipanj 2026. godine ne bi trebao predstavljati strah za kozmetičku industriju, već bi ga trebalo gledati kao katalizator za inovacije.
Napuštanje silikona otvara prostor za autentičnije formulacije koje ne samo da zadovoljavaju strože EU kriterije, već i odgovaraju na sve glasniji zahtjev potrošača za ekološkom odgovornošću.
Put od D4, D5 i D6 prema derivatima izvrsnih adekvatnih biljnih ulja i njihovih derivata put je prema ljepoti koja je doista održiva.
Iako zamjena za silikone predstavlja izazov, industrija se već okreće inovacijama s prirodnim i biljnim sastojcima. No, kako te alternative funkcioniraju u praksi i kakva je njihova učinkovitost, predmet je neke druge teme.
Izvor: frendica.online
