Pobijedite vrućinu i pazite na svoje zdravlje. Zadnjih nekoliko dana visoke temperature otežavaju nam svakodnevne obaveze. Važno je piti dosta tekućine, rashladiti sebe i prostor u kojem boravimo.
Što je bolest prouzročena vrućinom?
Vaše se tijelo samo rashlađuje kroz znojenje i usmjeravanje krvi prema koži.
Kada su velike vrućine ili ako ste tjelesno aktivni po vrućem vremenu, prirodni rashladni sustav vašeg organizma može početi otkazivati. Vaša tjelesna temperatura se može povećati do opasne razine. To dovodi do bolesti prouzročene velikim vrućinama, uključujući toplinski udar i iscrpljenost zbog vrućine. Blaže bolesti vezane uz vrućine uključuju grčeve i osipe od vrućina. Zbog napora kojeg tijelo ulaže u nastojanju da ostane rashlađeno, mogu se pogoršati također i simptomi nekih već postojećih zdravstvenih problema. Na primjer, netko sa srčanom bolesti može osjećati vrtoglavicu ili čak dobiti srčani napad.
Bolest vezana uz srce može se dogoditi bilo kome i veća je vjerojatnost da će do toga doći kada ste dehidrirani i ne možete stvarati dovoljno znoja koji bi vam pomogao da se rashladite. Znajte koji su znakovi bolesti vezane uz vrućine, kako pružiti prvu pomoć i kako dobiti pomoć.
Kod koga je najveći rizik?
Vruće vrijeme može naškoditi svakome, ali su neki ljudi na to osjetljiviji.
- Osobe od 65 godina i starije
- Bebe i mala djeca
- Trudnice
- Osobe s nekim zdravstvenim problemima, uključujući srčanu bolest, plućnu bolest, dijabetes, bolest bubrega, neurološku bolest i duševnu bolest
- Radnici na otvorenom
Znakovi iscrpljenosti od vrućine i toplinskog udara
Iscrpljenost od vrućine
- Glavobolja
- Vrtoglavica, nesvjestica, slabost
- Razdražljivost
- Žeđ
- Blijeda koža
- Pretjerano znojenje
- Mučnina, povraćanje
- Smanjeno izmokravanje (manje nego obično)
- Grčevi u mišićima
Toplinski udar
- Smušenost
- Nerazgovijetan govor
- Uzrujanost i promjena u duševnom stanju
- Gubitak svijesti
- Vrlo visoka tjelesna temperatura
- Ubrzano disanje
- Ubrzan i snažan puls
- Vruća, suha koža ili pretjerano znojenje
- Trzaji mišića ili epileptički napadaji
Prva pomoć
Iscrpljenost od vrućine može brzo postati opasna.
- Rashladite se (vidite ispod)
- Pijte vodu.
Ako se simptomi ne poboljšaju, zatražite liječničku pomoć.
Toplinski udar je izuzetno opasan.
Prva pomoć
Potražite savjet od liječnika prije nego što uzmete aspirin, ibuprofen ili paracetamol za ublažavanje simptoma toplinskog udara, budući da vam mogu naškoditi.
- Rashladite se
- Legnite i uzdignite stopala
- Pijte male gutljaje vode ako možete
Kako se rashladiti
- Maknite se od vrućine na hladnija mjesta unutra ili u hladovinu ako ste vani.
- Olabavite ili skinite sa sebe odjeću.
- Počnite se rashlađivati kako god to možete: poprskajte se hladnom vodom, rashladite se hladnom vlažnom spužvom ili krpom, navlažite odjeću i kožu, otuširajte se ili se okupajte u kadi s hladnom vodom, stavite ledene obloge ili smrvljeni led umotan u vlažni ručnik na vrat, u prepone i ispod pazuha.
Znajte koji su znakovi grčeva i osipa od vrućine
Grčevi od vrućine
Bolni grčevi i spazam u mišićima do kojih dolazi kada tijelo izgubi sol zbog pretjeranog znojenja.
- Pijte vodu
- Odmarajte se
Osip od vrućine
- Crven osip što svrbi, sa sitnim ispupčenjima ili prištićima nastalim zbog zapušenja znojnih žlijezda uslijed pretjeranog znojenja
- Mjesta na tijelu gdje osip od vrućine može izbiti su vrat, prepone, ispod pazuha, s unutarnje strane lakta ili ispod dojki.
Prva pomoć
Osip od vrućine obično prođe sam od sebe bez ikakvog liječenja, a može se ublažiti održavanjem kože rashlađenom i suhom.
Što ako imam neki postojeći zdravstveni problem?
Vrućina može pogoršati neke zdravstvene probleme, uključujući bolest srca, bolest pluća, dijabetes, bolest bubrega, neurološku i duševu bolest.
Važno je da se posavjetujete sa svojim liječnikom o tome kako vruće vrijeme može utjecati na vaše zdravlje ili lijekove. Ako vam liječnik savjetuje da ograničite unos tekućine, pitajte ga/ju koliko vode smijete popiti kada su vrućine.
Savjeti kako pripremiti sebe i svoj dom prije dolaska velikih vrućina
- Provjerite da klima uređaji, ventilatori, hladnjaci i zamrzivači rade normalno.
- Porazgovarajte sa svojim liječnikom ako niste sigurni kako vaš zdravstveni problem ili lijek može utjecati na vašu sposobnost da se nosite s vrućinama.
- Pobrinite se da imate dovoljno hrane i lijekova za svakog kod kuće kako ne biste morali izlaziti vani kada je vruće.
- Mjesta koja mogu biti svježija od vašeg doma uključuju:
- Klimatizirane javne zgrade kao što su knjižnice i trgovački centri
- Parkovi s mnogo stabala i hladovine
- Ako možete, razmotrite učiniti neke promjene u domu kako biste ga održavali svježim. Te promjene bi mogle uključivati postavljanje roleta, zavjesa, vanjskih nadstrešnica, grila ili drugih sjenila kako biste spriječili da vam sunčeva svjetlost ne sjaji u prozore i toplinski izolirajte svoj dom.
Savjeti kako ostati rashlađen i hidriran kada su vrućine
Prije, za vrijeme i nakon razdoblja vrućina važno je da ostanete rashlađeni i hidrirani tako što ćete piti vodu.
Ostanite rashlađeni
- Izbjegavajte boravak na otvorenom po danu kada su najveće vrućine koliko je god to moguće.
- Tjelesnu aktivnost ograničite za onda kada je svježije.
- Nosite laganu, komotnu odjeću.
- Kožu osvježavajte hladnom vodom.
- Oko vrata i na ramena opušteno stavite hladne obloge ili vlažni ručnik u kojemu se nalazi zdrobljen led.
- Otuširajte se ili se okupajte u kadi s hladnom vodom ili sjedite sa stopalima umočenim u hladnu vodu.
Kada ste na otvorenom, namažite se zaštitnom kremom za sunce i nosite sunčane naočale i šešir sa širokim obodom kako biste zaštitili oči, lice i kožu na tjemenu.
Održavajte svježinu kod kuće
- Uključite klimu ako je imate. Ako nemate klimu, koristite električne ventilatore.
- Zatvorite zavjese i rolete kako biste blokirali ulazak sunčeve svjetlosti i vrijeme provodite u najhladnijem dijelu svog doma.
- Štednjak i pećnicu upotrebljavajte što manje jer vam to može još više ugrijati dom.
- Kada vani postane svježije, otvorite prozore i vrata kako bi topli zrak izašao vani, a svježi ušao unutra.
Ostanite hidrirani
- Redovito pijte dosta vode čak i ako niste žedni.
- Posavjetujte se sa svojim liječnikom ako vam je preporučio/la ograničeno konzumiranje tekućine.
- Kada ste vani, sa sobom nosite vodu.
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay, istock by getty images
