Alergije kod djece

A

Porast alergijskih bolesti

Procjenjuje se da od atopijskog dermatitisa, nutritivnih alergija, alergijskog rinitisa i astme pati između 30 do 40 % svjetske populacije.

Na početni brzi porast respiratornih alergija zabilježen u industrijaliziranom dijelu svijeta uskoro se nadovezuje i porast učestalosti atopijskog dermatitisa i nutritivnih alergija, isto se događa i u zemljama u razvoju.

Ukoliko se ovaj trend porasta broja oboljelih od neke alergijske bolesti nastavi očekuje se da će kroz desetak godina oko 50 % dječje populacije imati neku od nutritivnih alergija.

Povećani rizik za razvoj alergije imaju:

1. novorođenčad roditelja alergičara, rizik je veći ako su oba roditelja alergičari ili ukoliko se roditelj prezentirao istim tegobama već u djetinjstvu;
2. osobna anamneza alergije npr. atopijski dermatitis;
3. alergijska senzitizacija, osobito na inhalacijske alergene koja perzistira tijekom djetinjstva.

Kako do alergije uopće dolazi?

Genetika igra važnu ulogu u razvoju alergijskih bolesti, međutim brzi porast prevalencije alergijskih bolesti diljem svijeta ne može se objasniti isključivo specifičnim mutacijama, tj. genetičkom podlogom.

Epigenetika je drugi važan mehanizam u razvoju alergija kojim čimbenici okoliša mijenjaju način ekspresije gena bez direktnog upliva na promjene u sekvenci DNA; stoga je izrazito značajan okoliš u kojem se dijete razvija. Prehrana, zagađenje tj. kvaliteta zraka i okoliša važni su čimbenici koji mogu utjecati na potencijalni nastanak alergija. Prehrana žene tijekom trudnoće može imati utjecaja na kasniji tijek alergijskog profila djeteta.

Alergeni  –  tvari koje unesene u organizam izazivaju pojavu odgovarajućih specifičnih protutijela i tako na specifičan način mijenja reaktivnost predmetnog organizma – mogu i tijekom trudnoće utjecati na nerođeno dijete i mijenjati imunološki odgovor / memoriju.

Da bi do alergijske reakcije uopće i došlo potreban je prvi kontakt s alergenom, koji se može dogoditi putem dišnog sustava, probavnog sustava ili kože. Pri tom prvom susretu dolazi do tzv. faze senzitizacije u kojoj se mijenja imunološki status osobe i stvara imunološka memorija (najčešće se stvaraju specifična protutijela) te se pri slijedećem kontaktu s istim alergenom može razviti alergijska reakcija.

Alergeni su obično proteinske molekule čije je porijeklo iz hrane (nutritivni alergeni), iz zraka (inhalacijski alergeni), a mogu biti i različite druge biološke tvari poput otrova insekata  ili lijekovi.

Možemo li prevenirati razvoj alergijskih bolesti?

Prvo izlaganje potencijalnim alergenima događa se još za vrijeme trudnoće. Majčino zdravstveno stranje, prehrana i njene modifikacije tijekom trudnoće ali i prekoncepcijski okolišni čimbenici utječu na organogenezu, metaboličko, endokrinološko i imunološko programiranje djeteta.

Nažalost za sada nema jasnih dokaza da bi nadoknada tijekom trudnoće npr. vitaminom D, omega 3 prebioticima, probioticima i simbioticima imala zaštitni utjecaj na prevenciju razvoja alergija u potomaka.

Izbjegavanja potencijalnih nutritivnih alergena tijekom trudnoće, dojenja i dojenaštva (npr. orašidi, kikiriki, jaja, kravlje mlijeko i sl.) također nije imalo nikakav učinak na razvoj nutritivne alergije u dojenačkom i predškolskom periodu života djece.

Dapače, restrikcijske mjere prehrane trudnice i dojilje potencijalno mogu ugroziti njeno zdravlje uskraćivanjem važnih makro i mikronutrijenata.

Poznato je da dovršenje poroda carskim rezom dovodi do veće učestalosti alergijskih bolesti u kasnijem djetinjstvu stoga ukoliko zdravstveno stanje majke i djeteta dozvoljava preferira se vaginalni porod.

Majčino mlijeko

Majčino mlijeko imunološki je najbolji izbor i esencijalna hrana za razvoj novorođenčeta i sazrijevanje imunološko – obrambenih mehanizama.

Neupitna je dobrobit dojenja na opće stanje djeteta i majke i predstavlja jednu od najvažnijih mjera primarne prevencije.

Iako i dalje ostaje pitanje optimalne duljine dojenja kojom bi se postigli rezultati. Isključivo dojenje tijekom prva tri mjeseca života pokazalo se korisnim u prevenciji razvoja atopijskog dermatitisa djece s pozitivnom obiteljskom anamnezom za alergijske bolesti. Uz  vrlo izvjesno zaštitni učinak i na razvoj astme u dobi od dvije do pet godina starosti.

Nažalost isključivo dojenje ipak nije pokazalo jasnog učinka u smanjenju nutritivnih alergija ili direktno alergije na proteine kravljeg mlijeka.

Preporuča se izbjegavanje uvođenja mliječne formule dojenoj djeci u prvom tjednu života s ciljem izbjegavanja razvoja alergije na kravlje mlijeko u dojenačkom i ranom predškolskom periodu.

Naime, pokazalo se da isključivo hranjenje humanim mlijekom u prva tri dana života značajno doprinosi smanjenju razvoja alergije na proteine kravljeg mlijeka u ranom djetinjstvu.

Ne preporuča se uvođenje sojinog mlijeka u prvih šest mjeseci života. Nema dokaza da bi sojino mlijeko moglo povoljno utjecati na smanjenje alergije na proteine kravljeg mlijeka, a visoke koncentracije fitata, aluminija i fitoestrogena koje sadržava sojino mlijeko mogu imati nepovoljan utjecaj na razvoj dojenčeta.

Uvođenje nadohrane

Izbor mliječne formule ostaje na odluci roditelja, a odluku o posebnim adaptiranim tzv. hipoalergenim i ekstenzivno hidroliziranim mliječnim formulama treba prepustiti pedijatru.

Pri uvođenju nadohrane treba  poštovati dobne preporuke. Odgađanje uvođenja ili čak potpuna preventivna eliminacija pojedinih namirnica u svrhu prevencije razvoja nutritivne alergije nema rezultata.

Uvođenje manje količine termički obrađenih jaja u prehranu dojenčeta moglo bi smanjiti rizik razvoj alergije na jaja u ranom djetinjstvu. Konzumacija minimalno 2 grama proteina bjelanjka kokošjeg jajeta tjedno umanjuje rizik razvoja alergije na jaja.

Preporuča se uvoditi manje količine dobro termički obrađenog bjelanjka. (tvrdo kuhano jaje 10-15 min) dva puta tjedno počevši od četvrtog do šestog mjeseca života.

Kućni ljubimci

Rano izlaganje djece kućnim ljubimcima pogoduje smanjenju rizika za razvoj alergijskih bolesti i razvoj tolerancije.

Pasivno pušenje ističe se kao važan čimbenik rizika za razvoj astme i drugih disajnih tegoba.

Kada potražiti pomoć alergologa?

Dijete se upućuje alergologu po uputi pedijatra. Najčešće zbog postavljanja dijagnoze te provođenja alergološke dijagnostike i izrade plana liječenja.

Slijedeća stanja svakako čine najčešće razloge upućivanja djeteta alergologu:

• ponavljajući urtikarijalni osip / koprivnjača,
• atopijski dermatitis,
• anafilaktična reakcija,
• pojava angioedema,
• neželjene reakcije na hranu, lijekove, biološke tvari ili cjepiva,
• poteškoće disanja, poteškoće prohodnosti nosa (sezonski), salve kihanja, svrbež kože,
• astma / intolerancija napora/ intolerancija vlage ili drugih okolišnih čimbenika,
• kronični suhi kašalj.