Jeste li ikada slušali glazbu prve hrvatske skladateljice? Dora Pejačević (1885. – 1923.) bila je plemkinja koja je velik dio svog života provela na obiteljskom imanju u Našicama, a za sobom je ostavila vrijedna glazbena djela. Sada je prilika da upoznate bar dio njezina glazbenog opusa!
Dora Pejačević rođena je u Budimpešti 10. IX. 1885. Bila je kći Teodora Pejačevića, hrvatskog bana od 1903. do 1907. i mađarske barunice Lille Vay de Vaya. Njezin djed Ladislav Pejačević također je bio hrvatski ban.
Djetinjstvo provodi u Našicama gdje je dobila i prvu glazbenu poduku te je vrlo rano svladala osnovnu tehniku sviranja violine i klavira. Godine 1902. – 1905., u vrijeme kada je obitelj zbog banske obaveze njezina oca živjela u Zagrebu, učila je privatno violinu, teoriju i instrumentaciju. Nakon 1908. povremeno je učila kontrapunkt i kompoziciju kod Percyja Sherwooda i violinu kod Henrija Petrija u Dresdenu, te kompoziciju kod Waltera Courvoisiera u Münchenu. Godine 1912. vratila se u Našice, ali je i dalje često putovala (Beč, Budimpešta, München, Dresden, Egipat, Prag). Upoznala je mnoge istaknute intelektualce i umjetnike (R. M. Rilke, K. Kraus), te druženjem s njima proširila svoje umjetničke i intelektualne vidike.
Nakon Prvog svjetskog rata, u kojem je i sama sudjelovala kao bolničarka, godine 1921., u dobi od 36 godina, udaje se za austrijskog časnika Ottomara von Lumbea te od tada živi uglavnom u Münchenu.
Rana smrt nakon poroda
U jesen 1922., očekujući prvo dijete, Dora Pejačević piše mužu znakovito oproštajno pismo, obilježeno slutnjom skore smrti. Umrla je 5. ožujka 1923., nekoliko tjedana nakon poroda dječaka Thea, u dobi od 37 godina. Sahranjena je u Našicama pored obiteljske grobnice Pejačevićevih. Nije željela biti sahranjena u obiteljskoj grobnici koju je projektirao Herman Bolle, već u jednostavnom grobu u prirodi.
Dora Pejačević skladati je počela još kao djevojčica. Iza nje je ostala bogata skladateljska ostavština od 57 registriranih djela kao i neke skice. U dobi od 12 godina počela je skladati minijature za klavir te za violinu i klavir. Potom su slijedile popijevke, a od 1908. komorna i orkestralna djela. Skladala je i popijevke za glas i orkestar.
Vodila je dnevnik pročitanih knjiga, a iz njega doznajemo da je čitala Wildea, Ibsena, Dostojevskoga, Manna, Schopenhauera, Rilkea, Kierkegaarda, Krausa i Nietzschea… Napisala je i kraći glazbenoestetički tekst O programnoj glazbi (Über Programm-Musik, 1918).
“Svojim profinjenim glazbenim izrazom Dora Pejačević pridonijela je pluralizmu glazbenostilskih opredjeljenja u Hrvatskoj početkom XX. st. Uz B. Bersu i J. Hatzea, bitno je pridonijela uspostavi hrvatske glazbene moderne i novih profesionalnih skladateljskih mjerila.” – ističe Hrvatska enciklopedija. Njezin je rad bio prihvaćen i izvan granica Hrvatske. Još za njezina života, osim u Hrvatskoj, njezina su djela vrlo često izvođena u inozemstvu (London, Dresden, Budimpešta, Stockholm, Beč, München i dr.) u interpretaciji glasovitih svjetskih glazbenika njezina doba.
Dirljivo pismo napisano suprugu prije smrti o odgoju njihova djeteta
Evo što je napisala o svojem skladateljskom radu, kako donosi NSK:
“Zapravo sam samo tjelesno ovdje, sve što u sebi osjećam kao življenje i doživljavanje lebdi iznad prisutnoga i vidljivoga i u nekoj dubokoj i lijepoj beskonačnosti vidim u zrcalu svoga osjećanja pokretačke snage u liku ljubljenih bića i tisuće sjećanja izranja poput vodencvjetova na glatkoj površini jezera. U tu beskonačnost osjećaje slijede i misli i tamo promišljam svoje najbolje, jer sve što je dobro i veliko izrasta iz ljubavi. Odlebdjevši u taj najnevidljiviji svijet najosobnije unutarnjosti, postajem tek tada posvema svoje Ja, i to Ja, koje se tada u toj nebeski dalekoj skrovitosti osjeća previše ispunjeno sobom samim, traži izraz, traži odterećenje od toga visokog duševnog pritiska, koji je sam po sebi neka vrsta oduševljenja – i to se oslobođenje ostvaruje kada nastaje skladba!”
Donosimo dio njezina dirljivog pisma suprugu, napisanog uoči poroda. Sluteći skoru smrt Dora je suprugu pisala o odgoju njihova djeteta.
“Neka Bog dade da Ti naše dijete (ako bih Ti ga ostavila) bude na radost. – da postane istinski, otvoren, veliki Čovjek; – utri mu puteve, no ne sprječavaj da u životu spozna patnju koja oplemenjuje dušu, jer samo tako postaje se čovjekom. Neka se razvija poput biljke, a ako bi imalo veliku nadarenost, pruži mu sve što može služiti njezinu poticanju; prije svega – daj mu slobodu, kada je bude tražilo. Jer zbog ovisnosti o roditeljima, rođacima, slama se mnoga nadarenost – to znam iz vlastitoga iskustva – i zato postupaj jednako bude li se radilo o djevojčici ili dječaku; svaki talent, svaki genij zahtjeva podjednaki obzir – spol tu ne smije doći u pitanje!” – napisala je Dora uoči poroda i smrti.
(dijelovi pisma preuzeti iz knjige Koraljka Kos: Dora Pejačević, Zagreb, 2008.)
Poslušajte njezinu glazbu!
Jedno od njezinih klavirskih djela nosi naziv “Živo cvijeća” (“Blumenleben”). Napisala ga je 1904. i 1905., a u kojoj se nalazi i stavak “Ruža”, kao i “Potočnica”.
Donosimo još neka njezina djela:
Koncert za klavir i orkestar u g-molu (1913.) – prvi hrvatski klavirski koncert
00:00 Allegro Moderato
12:00 Adagio Con Estro Poetico
20:45 Allegro Con Fuoco
Trio u C-duru za violinu, violončelo i glasovir, op. 29, 1910.
I. Allegro con moto [0:00]
II. Scherzo: Allegro [11:14]
III. Lento – Allegretto [17:17]
IV. Finale: Allegro risoluto [26:00]
Simfonija u fis-molu za veliki orkestar, op. 41, 1916. – 1917.
I. Andante maestoso – Allegro con moto [0:00]
II. Andante sostenuto [16:04]
III. Scherzo: Molto allegro [29:02]
IV. Allegro appassionato [37:15]
Ostale prijedloge za slušanje klasične glazbe možete pronaći u našim člancima:
Pastoralna simfonija Ludwiga van Beethovena: Izlet na selo i boravak u prirodi
Bedřich Smetana: Vltava – predivna glazba koja prati tok ove češke rijeke
Poslušajte pijanisticu, skladateljicu i majku 10-ero djece! Clara Schumann…
Evo prijedloga skladbi klasične glazbe za lakše razbuđivanje (1)!
Odabrali smo za vas skladbe klasične glazbe za lakše razbuđivanje!
Niste dosad slušali klasičnu glazbu? Nema veze, počnite s ovim skladbama!
Izvor: frendica.hr
Photo: frendica.hr
 velik je dio života provela na imanju u Našicama){kind=link}