Sviranje i pjevanje pomaže u održavanju dobrog pamćenja i sposobnosti rješavanja složenih zadataka.
Znanstvenici Biomedicinskog istraživačkog centra u Exeteru analizirali su podatke o moždanim funkcijama starijih. Istraživanje je bilo u sklopu šire studije koja je proučavala kako mozak stari i zašto ljudi razvijaju demenciju.
Odnos između sviranja glazbenih instrumenata i kognitivnih putanja
Proučavano je više od 1100 ljudi starijih od 40 godina, s prosječnom dobi od 68 godina.
Proučavali su učinke sviranja instrumenta, pjevanja, čitanja i slušanja glazbe te glazbenih sposobnosti.
Znanstvenici su usporedili kognitivne podatke ispitanika u studiji koji su se na neki način u životu bavili glazbom, s onima koji to nikada nisu činili.
Njihovi rezultati pokazali su da su najviše koristi imali ljudi koji su svirali glazbene instrumente, što može biti zbog “višestrukih kognitivnih zahtjeva” te aktivnosti.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu International Journal of Geriatric Psychiatry .
Sviranje klavira i sličnih instrumenata pokazalo se osobito korisnim, dok su limeni i puhački instrumenti također bili dobri.
Čini se da jednostavno slušanje glazbe ne pomaže kognitivnom zdravlju.
Dobrobit koja se vidi kod pjevanja mogla bi biti dijelom zbog poznatih društvenih aspekata boravka u zboru ili grupi, kažu znanstvenici.
Prof. Anne Corbett voditeljica studije
“Budući da imamo tako osjetljive testove mozga za ovu studiju, u mogućnosti smo sagledati pojedinačne aspekte moždanih funkcija, kao što su kratkoročno pamćenje, dugoročno pamćenje i rješavanje problema te kako bavljenje glazbom utječe na to”, rekla je voditeljica studije prof. Anne Corbett za BBC.
“To svakako potvrđuje i u mnogo većoj mjeri učvršćuje ono što već znamo o dobrobitima glazbe. Konkretno, sviranje nekog instrumenta ima posebno veliki učinak, a ljudi koji nastave svirati u starijoj dobi imali su dodatnu korist”, rekla je.
U studiji su ljudi koji su redovito ‘čitali’ glazbu imali bolje numeričko pamćenje.
Profesorica Corbett objašnjava: “Naš je mozak mišić kao i bilo koji drugi i potrebno ga je vježbati, a učenje čitanja glazbe pomalo je poput učenja novog jezika, izazovno je”.
Znanstvenici nisu analizirali potencijalne prednosti bavljenja glazbom prvi put u životu tek u kasnijoj dobi, ali je profesorica Corbett rekla da vjeruje, na temelju trenutnih dokaza, da bi to bilo vrlo korisno. Iako su potrebna dodatna istraživanja, promicanje glazbenog obrazovanja može činiti vrijedan dio javnozdravstvenih preporuka, kao i poticanje starijih osoba da se vrate glazbi kasnije u životu.
Dodala je: “Bilo bi naivno misliti da bi uzimanje glazbenog instrumenta značilo da nećete razviti demenciju. Nije tako jednostavno”.
Detaljnije o istraživanju
Ova otkrića podupiru teoriju da učenje sviranja glazbenog instrumenta ima trajne učinke na višestruke aspekte kognicije. To uključuje izvršnu funkciju i radnu memoriju. Nalazi posebno ukazuju na veću korist za radnu memoriju, ali ne i za izvršnu funkciju, kada se glazbeni angažman nastavi u starijoj dobi. Mnogi glazbenici koji su sudjelovali u ovoj studiji svirali su klavijature.
U ovoj studiji, sviranje klavijatura i, u manjoj mjeri, limenih instrumenata bilo je snažno povezano s boljom radnom memorijom. Izvršne funkcije su favorizirane kod puhača i, manjoj mjeri, kod pjevanja. Pjevanje je povezano s verbalnim zaključivanjem (izvršna funkcija), ali ne i pamćenjem.
Nije pronađena vezu između slušanja glazbe i kognitivnih sposobnosti. To može biti zbog ograničenja u istraživanju. Rauscher i suradnici su predložili da slušanje Mozartove KV448 poboljšava prostornu sposobnost. To je postalo poznato kao ‘Mozartov efekt’. Međutim, meta-analiza iz 2010. otkrila je da je učinak ove poboljšane izvedbe bio malen.
Zaključak
Izvor: frendica.online
Photo: pexels, pixabay
