Blagdan je “svetice svjetla”, svete Lucije, ranokršćanske mučenice.
Pšenica je samo jedan od elemenata tradicionalnog božićnog ugođaja. Prema već ustaljenom hrvatskom narodnom običaju pšenica se sije na dan Svete Lucije, 13. prosinca a do Božića bi trebala narasti i pokazati bogatstvo posijanog sjemenja.
Pšenica se posije u teglici, tanjuriću, zdjelici, u čemu god tko želi. Ukoliko nemate zemlje, dovoljno je pšenicu posijati na pamučnoj vati koja je prethodno dobro namočena vodom. Sjemenke pšenice gusto posložite na vatu i još jednom zalijete vodom. Tako posijanu pšenicu stavite na toplo i svijetlo mjesto. Svakodnevno provjeravajte vlažnost vate ili zemlje u kojoj je pšenica i zalijevajte vodom po potrebi. Ponekad je dovoljno i jedan centimetar nasipane same pšenice u zdjelici natopiti vodom i pšenica proklije, bez vate ili zemlje.
Kako pšenica raste tako joj treba obrezati vrhove da budu u ravnini i da se ne slamaju njene vlati, te povezati po potrebi. Poznat je hrvatski običaj da se pšenica poveže trobojnom vrpcom.
Prema vjerovanju koje potječe od starina, gusta i lijepa pšenica za Božić označava plodnost u novoj godini. Također, simbolizira i rađanje novog života.
Tko je bila sveta Lucija?
Njeno ime, Lucija, dolazi od latinske riječi lux što znači svjetlo. Da, svjetlo Došašća i sveta Lucija na njegovoj polovici rasvjetljuje Božić koji je blizu!
Sveta Lucija je zaštitnica očiju, vida i očnih bolesti.
Kod mučenja je Sveta Lucija rekla: »Kad čisto živim, tijelo je moje stan Duha Svetoga!« Razjaren poganski mučitelj zagrozio joj se na to: »Dat ću te otpremiti u kuću bludnica da ti bude oskvrnjena čistoća i onda ćete ostaviti tvoj Duh Sveti.« A mudra je djevica odgovorila: »Ako mi budeš na silu oduzeo čistoću, moja duša neće biti oskvrnjena, nego ću imati na nebu dvostruku krunu. Grijeh je samo ono što čovjek učini slobodnom voljom.« Bog je sačuvao pred poganima djevičanstvo svoje službenice. Krvnik ju je probo mačem. Zato je umjetnici rado tako i prikazuju. U Sirakuzi nalazi se glasovita stara bazilika Sv. Lucije kamo još i danas mnogi hodočaste.
Izvor: frendica.hr