U medicinskoj literaturi folati je naziv za sve preparate koji sadrže vitamin B bilo da se pojavljuju u prirodi ili su dodani hrani bilo da su sintetski stvoreni kao na primjer folna kiselina. Folatima su se ranije nazivali i vitamin B9 i folacin. Svi se preparati folata, kad se metaboliziraju u crijevima, u krvi nalaze uglavnom u formi 5-MTHF (5-metiltetrahidrofolat). No za pretvorbu folne kiseline u folat potrebni su različiti kofaktori, a genetika pojedinca također igra važnu ulogu. Prisutnost genetskih varijacija kod nekih ljudi može značiti da tijelo ne može optimalno pretvoriti folnu kiselinu u folat.
Ipak danas se u preparatima koje možemo naći na tržištu uvriježilo nazivati folatima vitamin B9 iz prirodnog izvora poput špinata, graha, jetrica (osobito pilećih), zelenog lisnatog povrća, voća i cjelovitih žitarica. Dok se naziv folna kiselina najčešće koristi za sintetski oblik spomenutog vitamina B9. Njime se obogaćuju prehrambene namirnice i dodaci prehrani. Folat i folna kiselina preporučuju se ženama koje planiraju trudnoću i trudnicama jer nedostatak može izazvati defekte neuralne cijevi kod embrija. Do deficita vitamina B9 najčešće dolazi kod trudnica, dojilja te kod anemičnih osoba i kod osoba s malignim bolestima.
Iako se preopruča ženama u reproduktivnoj dobi i trudnicama, folnu kiselinu ipak nije preporučljivo uzimati dugotrajno jer je dugotrojna izloženost povezana s razvojem nekoliko vrsta karcinoma. Osim toga, uzimanje folne kiseline može “maskirati” nedostatak vitamina B12 i time narušiti i kognitivne sposobnosti. Kod folata, prirodnog oblika koji možemo naći u hrani, nema bojazni od štetnog utjecaja na organizam, ali je resorpcija folata iz hrane dosta otežana. Folati pospješuju stvaranje crvenih krvnih zrnaca i funkcije centralnog živčanog sustava no teško je svakodnevno pojesti zdjelu zelenog lisnatog povrća, zdjelicu kuhane leće i nekoliko naranči, na primjer, jer se kuhanjem gubi i do 50% folata u hrani, a loš utjecaj ima i izloženost zraku, svijetlu, toplini itd. Problem je što da bismo dobili dovoljnu količinu folata koja je potrebna mami i bebi zapravo istovremeno moramo konzumirati i ogromne količine netopivih vlakana što može izazivati nadutost ne baš ugodnu u trudnoći.
Iako se govori o relativno malom broju ljudi koji genetski imaju problem metabolizma folata, kako nismo u mogućnosti to provjeriti za svaku osobu ako ne postoji medicinska indikacija, a višak sintetske folne kiseline koji se ne resorbira nije dobar za zdravlje, bolje se okrenuti prirodnom obliku folatu koji se danas može naći u sve više preparata namjenjenih trudnicama i onima koje bi željele ostati trudne. S obzirom na ne previsoku cijenu i dobrobit za zdravlje majke i djeteta preporučuje se prije i tijekom trudnoće uzimati preparate koji sadrže dozu od 400 mcg folata u aktivnom prirodnom obliku, a tijekom djetinjstva i odrastanja usvojiti dobre prehrambene navike kojima će se redovito uzimati dovoljno vitamina i minerala iz prirodnih izvora. Ako pak sumnjamo na manjak B vitamina, zbog dugotrajne dekoncentracije, rastresenosti, zaboravljivosti, lomljive kose, suhe kože, umora, pogotovo ako smo trudnica, dojilja ili smo tijekom života imali više trudoća i duže periode dojenja nije na odmet provjeriti količinu folata i vitamina B12 u krvi uz dogovor s liječnikom.
Izvor: frendica.hr
