Od tišine do radosti samo je jedan korak. Govoreći tu rečenicu u kontekstu crkvene glazbe, jasno je da je riječ o prelasku iz korizmenog vremena u uskrsno. Svi dijelovi Hrvatske izdvajaju se svojim narodnim glazbenim specifičnostima, a njihovi žitelji na izniman su ih način utkali i u crkvene napjeve. Te su posebnosti iznimno izražene u glazbenim značajkama kako bi se naglasila različitost (crkvenog) vremena.
Korizma je vrijeme posebne posvećenosti pokori, postu i molitvi. Period je ovo u kojemu na jedinstven način duboko propitujemo svoju savjest, sagledavamo dosadašnji stil življenja, uviđamo pogreške, opraštamo sebi i drugima i želimo napraviti zaokret u vlastitom životu.
Zbog toga i crkvena glazba ovo razdoblje prati kroz tempom polagane te melodijom jednostavne skladbe, napjeve, himne i sekvence. Mnoge od njih baštinimo iz davnina pučke tradicije, a kroz stoljeća su postale neizostavni dio liturgijskih slavlja korizmenog vremena.
Kako izgleda glazba u korizmi?
Polagani tempo, izraženi molski tonski rod, jednostavnost melodijskih linija, lišavanje harmonijskih napetosti klasične harmonije i okrenutost gregorijanskim napjevima. Sve su to značajke korizmene glazbe.
Korizmeni napjevi lišeni su radosti, jer u njima promišljamo o ljudskom milosrđu, ali i prvenstveno o Isusovom putu prema križu. Tako se i iz misnih slavlja izuzima pjevani poklik ‘Aleluja’, kao i dio Slava (Gloria). Ovdje valja istaknuti kako nisu vidljive promjene samo u formi mise kao euharistijskog slavlja već i u formi mise kao glazbenog djela.
Još jedna specifičnost korizmenog vremena koja se ogleda kroz crkvenu glazbu jest preporuka da se u tom periodu u crkvama izbjegava ili u potpunosti izostavlja upotreba žičanih instrumenata.
Ovo je vrijeme obilježeno upotrebom orgulja, harmonija i drugih instrumenata s tipkama koje su i najčešće rasprostranjene u crkvama u Hrvatskoj. Moderniji glazbeni izričaji, koji su popularni osobito među mlađom populacijom, za vrijeme korizmenog vremena nisu preporučljivi. Crkvena glazba ovdje je sredstvo koje nas dovodi do cilja duboke introspekcije i pokore.
>Glazba – dar od Boga za ljude (1) : Korizma – vrijeme promišljanja i tišine
Pobožnost križnog puta
Za Korizmu je specifično i održavanje pobožnosti Križnoga puta. Križni put pobožnost je kojom vjernici štovanjem podsjećaju na put posljednjih Kristovih sati života na Zemlji.
U hrvatskoj crkvenoj praksi Križni put održava se u crkvama najčešće utorkom i petkom u večernjim satima te korizmenim nedjeljama prije večernje svete mise.
Glazba koja se izvodi tijekom pobožnosti Križnoga puta naslanja se na gregorijanski koral te je do današnjeg dana neizmijenjena. Križni put stoga neodvojivo prati glazbena sekvenca pod nazivom “Stala plačuć’ tužna Mati” (latinski “Stabat Mater dolorosa”).
U neke od najpoznatijih i nesumnjivo najljepših korizmenih napjeva spadaju i “Narode moj ljubljeni”, “Puče moj” te mnogima omiljeni – “Ja se kajem”.
Kako izgleda glazba uskrsnog vremena?
Za razliku od korizmenog, uskrsno vrijeme prelazi u drugu glazbenu krajnost. Napušta se izuzetak harmonijske napetosti kroz prirodni mol i prelazi se u durski tonski rod. Dok je u korizmi izražen osjećaj težine, blagdan Uskrsa i vrijeme koje slijedi nakon njega posvećeno je iskazu radosti, složenijim melodijskim linijama i napetijim harmonijama.
U uskrsnim napjevima harmonija je bogata, a tempo znatno ubrzaniji. Glazba uskrsnog vremena odlikuje se veselim karakterom koje ocrtava značaj Kristova uskrsnuća. Radost je ovdje imperativ.
>Glazba – dar od Boga za ljude (3): Uskrsno vrijeme radosti
Nakon korizmenih pročišćenih i jednostavnih melodijskih linija, Uskrs donosi melodije koje su složenije, melizmatske (ukrasne) te odražavaju razigranost i slavlje početka novog života.
Dok je u Korizmi bilo preporučljivo izbjegavati ili u potpunosti izbjeći upotrebu žičanih instrumenata, o blagdanu Uskrsa ta se preporuka ukida. štoviše, praksa hrvatske crkvene glazbe, osobito novije, dopušta upotrebu svih instrumenata. U misama se vraća “Aleluja” kao poklik ne samo prije Evanđelja, već i kao dodatak brojnim napjevima, a izvodi se i Slava.
Među najčešće izvođenim uskršnjim napjevima je “Gospodin slavno uskrsnu”. Specifičnost i ovog napjeva je ‘Aleluja’ nakon svakog stiha. Time se pojačava radost Kristove pobjede nad smrću.
Autor: Helena Mostarkić Gobbo
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay
