Kad čuje riječ „vitamini“, prosječan čovjek uglavnom je uvjeren da zna sve o njima. No, koja je prava funkcija vitamina? Koliko ih je dovoljno? Može li ih biti previše? Kako reklame utječu na našu svijest o korištenju vitamina? To su samo neka od pitanja o kojima smo razgovarali s profesorom Valerijem Vrčekom.
Valerije Vrček je redoviti profesor u trajnom zvanju i predstojnik je Zavoda za organsku kemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Voditelj je projekta Pharma-Eco o okolišnoj sudbini zabrinjavajućih farmaceutika, kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Autor je i dviju knjiga „GMO – između otpora i prisile“ te „Druga strana potrošačkog raja“.
Funkcija vitamina za ljudsko tijelo
Frendica.online: Što su točno vitamini i koja je njihova funkcija za ljudsko tijelo?
Vrček: Danas u vrijeme tražilica ne mogu dati bolju definiciju od, na primjer, Wikipedije. Vitamini su skupina spojeva potrebnih, ali ne dovoljnih za život. Poput zraka, kojeg udišemo, jer ga ne proizvodimo, tako i vitamine gutamo, jer ih ne proizvodimo. Nalaze se u hrani koju zbog toga nazivamo zdravom. Bez vitamina osuđeni ste na razne bolesti. Koliko vitamina, toliko bolesti.
Bez vitamina C imate skorbut, bez vitamina A ćete oslijepiti, bez vitamina B7 imate dermatitis, bez vitamina B9 imate anemiju, i tako dalje. Vitamini, zapravo, nemaju ništa zajedničko. Kemijski se jako razlikuju. Slučajno ih nazivamo zajedničkim imenom, jer su, eto, važni za vitalan život.
Ljudi vole klasifikacije, misaone ladice, recepte, definicije, jer ih tako uči naša škola. Tko kaže da smo otkrili sve vitamine? A zašto minerali, esencijalne masne kiseline ili aminokiseline nisu vitamini? Niti njih ne proizvodimo i bez njih umiremo. Ali, eto, tako smo se dogovorili.
Frendica.online: Bez kojih vitamina ljudsko tijelo ne može, a da ih je potrebno nadomjestiti suplementima?
Vrček: Tu nema točnog odgovora. Ovisi što jedete, kakav smog udišete, koliko klora imate u vodi…
Što znači nadomjestiti? Tko je vlasnik istine o optimalnoj količini vitamina u krvi? Tu je vitamin C najbolji primjer informacijskog kaosa kojeg stvaraju liječnici, znanstvenici, farmaceutska industrija i mediji. Službeno preporučena dnevna doza za unos vitamina C je 60-ak miligrama. Pa, to je količina koja se nalazi u jednom decilitru običnoga soka od borovnice! To je doza za gusare ili brodolomce kojima prijeti opasnost od skorbuta. To je doza kojom se vitamin C naziva samo askorbinskom kiselinom, vitaminom za prevenciju samo skorbuta. Od kojeg danas nitko ne boluje.
Međutim, poznato je da je vitamin C vrlo učinkovit u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, prehlada i raka. Pa koliko onda da ga uzimamo? 60-ak miligrama ili 2 grama dnevno? Je li naranča dnevno dovoljna? Ili da ipak poslušamo Linusa Paulinga i da posegnemo za kojom tabletom više?
>Vitamin B12: zašto je važan i u kojoj je hrani prisutan?
Dodatni vitamini
Frendica.online: Jesu li nam dodatni vitamini doista potrebni budući da ih možemo dobiti kroz hranu? Je li njihova potrošnja općenito pretjerana?
Vrček: Tu neka vrijedi argument vlastite kože. Zašto podcjenjivati ljude da nisu sposobni uočiti dobre učinke hrane, pića ili vitamina na vlastito zdravlje? Kamo je sada nestala razvikana personalizirana medicina? Ljudi su danas naoružani self-help knjigama i internetom, ugrožen je monopol stručnih ljudi u bijelim kutama, pacijenti su emancipirani. To može biti dobro.
Vidjeli smo tijekom epidemije koronavirusa kako je medicinski establišment oteo ljudima vitamin D. Trošili su ga tada samo oni koji su čitali više. A danas je jasno, izmjereno i objavljeno da je dodatno uzimanje vitamina D, tijekom paranoične pandemije, znatno smanjilo rizik od smrtnog slučaja i prepolovilo broj hospitalizacija. Dakle, vitamin D je bio zabranjeno voće u svijetu polubogova – kliničkih, ambulantnih i hitnih polubogova. Ili onih u ministarstvima zdravstva. Ali su ga plebejci otkrili korisnim.
No, emancipacija pacijenata ima i svoje loše strane. Ljudi se počinju promatrati očima znanstvenoga eksperta, otkrivaju sebe kao nestabilne imunološke sustave, kao nosače gena. Tražeći rješenja i tehnike za redukciju rizika ili protokola za prevenciju bolesti, pretvaraju zdravlje u projekt, a same sebe u objekt. Baš ono što su, prije toga, radili obiteljski liječnici ili ravnatelji klinika.
Frendica.online: Koliko vitamina je dobro uzimati?
Vrček: Ponavljam, nema pravila. Doduše, postoji jedna gruba podjela vitamina – na one topljive u vodi, poput vitamina C ili B, i na one topljive u mastima, poput vitamina A. Jednostavna uputa glasi – ne bojte se vitamina topljivih u vodi.
Sasvim odgovorno tvrdim, uzmite vitamina C koliko želite, višak će obaviti vaši bubrezi. I crijeva. A cjepidlake će tada postaviti pitanje – pa čemu služi višak u urinu? Molim? Sve što ste progutali, na putu do urina, mora biti u krvi.
A redoks reakcije kralja vitamina su brze i efikasne, upravo u krvi. To su reakcije koje sprječavaju opsežna oštećenja vaših organa.
A vitamini topljivi u mastima? Odgovor je vrlo jednostavan: hipervitaminoza, a to je rijetka pojava i nevažna klinička slika, bolja je od hipovitaminoze, koja može završiti fatalno.
Vrček: ‘Umjerenost je estetika života i čuvar zdravlja’
Frendica.online: Mogu li nam vitamini naškoditi u mjeri da nam značajno naruše zdravlje?
Vrček: Bez brige, to je samo hipoteza. Ljudi uglavnom ne uzimaju dodatne vitamine, pa o čemu onda pričamo. To je stara toksikološka floskula, koja u svojem ridikuloznom obliku, ali doslovno, glasi: I previše vode može biti štetno za zdravlje.
Vlasnici službenih doza redovito plaše ljude situacijama koje nisu realne. Od svih ugroza za naše zdravlje, pet grama plastike tjedno, PM čestice u plućima, benzen u gaziranim pićima, lijekovi u pitkoj vodi, herbicidi u kruhu i tjestenini, mobitelsko zračenje i hormonski otrovi kozmetike, eh, da, najveći je krivac – vitamin C.
Da, umjerenost je estetika života i čuvar njegova zdravlja, ali tko to ima monopol nad definicijom vitaminskih, umjerenih koncentracija potrebnih u našoj prehrani? Uzmite primjer čaše vina. Ja sam prema službenim medicinskim kategorizacijama alkoholičar, zajedno sa svojom ženom, jer svaki dan uz ručak pijemo – malvaziju ili graševinu. A što ćemo onda s onim znanstvenim studijama u kojima se tvrdi da žene koje ne piju vino, imaju znatno veći rizik od razvoja raka dojke?
Vitamini, marketing, Covid
Frendica.online: ‘Padaju’ li ljudi olako na reklame i kolika je opasnost od uzimanja vitamina na svoju ruku?
Vrček: Vitamini su s pravom okupirali dio tržišta zdravlja. Dostupni su, jeftini su, nema patenta, nema nuspojava. I djeluju. Simbol su zdravstvene demokracije.
Naravno, industrija zdravlja prati trendove, ili ih nameće, te otkriva vitaminske proizvode kao zlatne koke. Stoga je farmaceutska industrija prihvatila vitamine kao ponudu šarene apoteke. Budući da su djelotvorni, učinci se konzumiranja vitamina ne mogu ignorirati, pa su postali dio reklama, marketinga. I tako je skočila njihova cijena.
Vitamini su postali proizvod farmaceutske industrije. No, to ne mijenja njihovu učinkovitost. Vitaminske pilule, tablete s mineralima ili esencijalnim omega kiselinama su korisne, potrebne i zdravodobitne, bez obzira na industrijsku pohlepu. Oni koji prigovaraju i sumnjaju u vrijednost vitamina samo zato što su postali maskote milijunske industrije, zaboravljaju da su lijekovi s nuspojavama temelj farma-industrije koja ne obrće milijune već milijarde. Razliku čine – tri reda veličine!
Frendica.online: Koje su dobrobiti vitamina D vezane uz Covid?
Vrček: Vitamin je D bio simbol poraza službene medicine koja je tijekom pandemije koronavirusa bila religiozno fiksirana na eksperimentalno cjepivo. Umjesto da ljudima savjetuju sunčanje na plaži, po mogućnosti bez maski, prisilili su ljude na zavrtanje rukava na desnoj, ali zapravo lijevoj, podlaktici.
Već sam spomenuo da je znanost, sa zakašnjenjem, pokazala da je kolekalciferol bio panaceja za Covid-19. Ovo zakašnjenje znači da je, u međuvremenu, konvencionalna medicina, sasvim nepotrebno, prodala igle u vrijednost od nekoliko milijardi dolara.
Koje su, dakle, dobrobiti vitamina D? Pa, zdravlje i džep.
Vitamini VS lijekovi
Frendica.online: Odlučuju li se ljudi radije za vitamine u odnosu na lijekove?
Vrček: To jako ovisi o profilu, pismenosti i hrabrosti čovjeka. Pristankom na službeni lijek, dakle službeno rješenje zdravstvenih problema, odustajete od vlastite odgovornosti, postajete pasivni receptor, a koketiranjem s vitaminima postaje eksperimentator. To je estetika života. A vitamini su amini života.
Frendica.online: Koje bi bile Vaše osobne preporuke oko korištenja vitamina?
Vrček: Ne volim recepte, jer oduzimaju slobodu. U jedno sam siguran – službene preporuke o dozama vitamina koje su potrebne, normalne ili korisne za zdravlje su promašene. Zato postoje suplementi.
Zanimljivo je da oni koji se razbacuju s parolama napretka znanosti, nova otkrića o vitaminima zamagljuju poštapalicom – limun je dovoljan. A ni sami ne znaju da je antioksidativni status „limuna iz konzuma“ znatno manji od onoga s otoka Brača.
* Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Izvor: frendica.online
