U ožujku prošle godine službeno je proglašen kraj pandemije Covida-19. Razdoblje od tri i pol godine koliko je trajala pandemija Covida-19 bitno je utjecalo i na farmaceutsku industriju koja je od pandemije na svoj način profitirala. Premda je to logično samo po sebi, cijela stvar ne bi bila toliko sporna da nabavke cjepiva protiv Covida-19 te nabavke medicinske opreme koja je služila u obrani protiv navedene bolesti, nisu prošle u sjeni istraga za cenzuru, korupciju i pranje novca.
Hrvatska je većinom nabavljala Pfizer cjepivo, koje je kupovala uglavnom u ogromnim količinama, te navedeno nije uspjela iskoristiti. Višak cjepiva se ili bacio ili donirao drugim zemljama. A sve je to plaćeno novcem hrvatskih poreznih obveznika. Ista stvar događala se i s drugim zemljama Europske unije.
Kupovanje i bacanje cjepiva otvorilo je neka pitanja. Zašto su zemlje EU-a kupovale i još uvijek kupuju tolike količine cjepiva, premda ljudi ne pokazuju interes za cijepljenje? I zašto se baš Pfizer cjepivo najviše kupovalo? Odgovor se možda krije u najvećem skandalu šefice EU komisije, Ursule von der Leyen. Ona je 2021. godine s Pfizerom potpisala 35 milijardi eura vrijedan ugovor o nabavi 1,8 milijardi doza cjepiva protiv covida-19. EU sud je naknadno ustvrdio da su cenzurirani neki dijelovi ugovora. Von der Leyen je među ostalim i krila SMS poruke koje je izmjenjivala sa šefom Pfizera, a istrage su pokazale i mogući sukob interesa zbog suradnje šefa Pfizera i supruga Ursule von der Leyen.
Hrvatska je bacila cjepiva zbog isteka roka valjanosti
Prema izvoru iz HZJZ-a, u drugoj polovici 2023. godine je istekao rok trajanja velikim zalihama Pfizerovog cjepiva protiv virusa. Hrvatska od 19 milijuna doza naručenog cjepiva protiv virusa Covid-19 iskoristila tek 5 milijuna. Što je bilo s ostalih 14 milijuna doza cjepiva? Neke zalihe su donirane drugim zemljama, a znatne količine su naprosto propale zbog isteka roka valjanosti.
Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u siječnju prošle godine je istakao kako je Hrvatska naručila previše cjepiva protiv Covida-19. ”Ugovori s proizvođačima su tako napravljeni da idu njima u korist i mogu odbiti bilo kakvo smanjenje količina ako to žele. Mi imamo milijun doza Pfizerovog cjepiva. Što bi po ovoj dinamici cjepiva bilo dovoljno i za pet godina. No u 7. i 8. mjesecu istječe rok trajanja svim tim dozama. A već sada za uništavanje je spremno novih, plaćenih, 400.000 doza kojima je rok trajanja već istekao”, rekao je Kaić tada.
Što se tiče lijekova koji se koriste protiv Covida, ni tu ne postoji potpuna transparentnost. Ivan Puljiz iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević prošle je godine rekao da je cijena naručenih lijekova protiv Covida-19 tajna.
Hrvatska je cjepivo do sada platila više od milijardu kuna. Prema podacima koje HZJZ nedavno dostavio portalu Narod.hr u jesen 2024. godine RH planira kupiti još 211.680 doza cjepiva Pfizer. Premda je sve manje zainteresiranih za cijepljenje.
Sve zemlje EU naručuju višak cjepiva i onda ih bacaju
Otkad su odobrena prva cjepiva protiv koronavirusa, Europska unija je kupila oko 1,5 milijardi doza, što je više od tri doze po stanovniku. No građani Europske unije nisu pokazali toliki interes za cijepljenje, ni približno onome što su predviđali čelnici EU-a. Stoga je velik broj doza cjepiva ostao neiskorišten i među ostalim, na koncu završio u smeću.
U prosjeku zemlje EU odbacuju 0,7 doza po stanovniku. Estonija je pritom bacila najviše, više od jedne doze po stanovniku. Hrvatska je po tom parametru ispod prosjeka s 0,57 bačenih doza po glavi stanovnika. A prema informacijama iz 2021., Pfizer je uslijed pandemije povisio cijenu svog cjepiva za četvrtinu.
Stvarni broj bačenih cjepiva je i veći jer neke zemlje ne žele dati službene podatke. Unatoč sve manjem broju zainteresiranih za cijepljenje, zemlje Europske unije i dalje nabavljaju cjepiva. Naime, europske zemlje obvezale su se na kupnju cjepiva prema revidiranom ugovoru s Pfizerom, sve do otprilike 2027. godine.
Sud Europske unije: Europska komisija (EK) nije bila dovoljno transparentna oko nabavke cjepiva protiv Covida-19
U srpnju 2024. Opći sud EU-a presudio je, u dva odvojena slučaja koji nisu izravno povezani s dopisivanjem predsjednice EK-a i čelnika Pfizera, da Europska komisija nije pružila adekvatan razlog za cenzuru dijelova ugovora o nabavi cjepiva protiv COVID-19.
Naime, prilikom sklapanja ugovora o nabavci cjepiva, von der Leyen je ”zacrnila” ključne dijelove ugovora kako ne bi bili dostupni javnosti. Europarlamentarci i građani su potom, pozivajući se na zakone o slobodi informacija, zatražili od Komisije da objavi ugovore o nabavci cjepiva. Izvršno tijelo EU-a nakon toga je objavilo samo cenzuriranu verziju, zbog čega je pokrenut proces na Općem sudu Europske unije. U srpnju ove godine sud EU-a presudio je kako Europska komisija nije pružila adekvatan razlog za cenzuru dijelova ugovora o nabavi cjepiva protiv COVID-19.
Ovo je jedna u nizu od kontroverzi oko nabavke cjepiva od strane Europske komisije kojom presjeda Ursula von der Leyen.
Suradnja šefice Europske komisije s Pfizerom s kojim je potpisala 35 milijardi eura vrijedan ugovor, prošla je u sjeni istraga za cenzuru, korupciju i pranje novca.
Ursula von der Leyen potpisala je 19. svibnja 2021. ugovor s Pfizer/BioNTechom o nabavi 1,8 milijardi doza cjepiva protiv covida-19 od 2021. do 2023. godine. Ugovor je trebao pokrivati zalihe, donacije i preprodaju doza. Riječ je o najvećem ugovoru o kupovini cjepiva ikad, vrijednom 35 milijardi eura.
Kupljeno je previše cjepiva i posao generalno nije obavljen dobro i transparentno. A da je potrošeno previše novaca za nabavu nepotrebnog cjepiva potvrđuje i to da je samo prošle godine najmanje 215 milijuna doza cjepiva protiv covida bačeno u smeće. I to zbog isteka roka valjanosti.
Protiv von der Leyen 2022. je otvorena istraga za korupciju oko nabave covid cjepiva. U svibnju 2022. Ured europskog javnog tužiteljstva (EPPO) otvorio je istragu o kupnji Pfizerovog cjepiva protiv Covida19. Istraga je tada u fokusu imala poseban ugovor koji uključuje kontakte na visokoj razini između Pfizerovog vodstva i von der Leyen. EPPO je do prosinca 2023. podigao 224 optužnice, a trenutno je u tijeku još 1927 istraga.
Istraga je uključivala i odbijanje pristupa porukama koje je razmjenjivala sa šefom Pfizera Albertom Bourlom, o čemu je prvi izvijestio The New York Times u travnju 2021.
Da je bilo i sukoba interesa potvrđuje činjenica da tvrtka Orgenesis Inc, koju vodi suprug Ursule von der Leyen, surađuje s Pfizer-Biontechom. Njegova tvrtka izravno je uključena u razvoj genskih terapija, posebno mRNA cjepiva.
Na početku pandemije trošili su se milijunski iznosi na maske i testove za Covid
Na testove za Covid do rujna 2020. potrošeno je 198 milijuna kuna, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš prilikom gostovanja u Dnevniku Nove TV. ”Ako tome dodamo i troškove liječenja pacijenata iznos je puno veći. Ali novac nije važan, važna je adekvatna briga o oboljelima”, kazao je Beroš.
S pandemijom Covida krenuo je i biznis sa zaštitnim maskama, koje su se u početku, prema podacima Eurostata najviše uvozile iz Kine. Iz Kine je u prvoj polovici 2020. godine uvezeno 92 posto maski.
Maske je na početku pandemije najviše uvozila Njemačka, i za to potrošila 4,4 milijarde eura. Francuska je potrošila 3,4 milijarde eura na maske. Italija je potrošila 1,75 milijarde eura, a Španjolska 1,14 milijarde eura. Hrvatska je potrošila na uvoz maski 27 milijuna eura, odnosno 7 eura po glavi stanovnika. Manje od Hrvatske su potrošile samo Bugarska, Estonija, Malta i Cipar.
Dodjeljivanje poslova ljudima povezanima s politikom
Prema istraživanjima nekih medija koja su pokrivala financije Grada Zagreba koje je uložio za zaštitu građana od Covida19 do ožujka 2021. potrošeno je oko 103,658.372 kuna. Najviše je potrošeno za zaštitne maske, oko 15 milijuna kuna, a potom i na ostalu medicinsku opremu, uključujući PCR-testove za Covid.
No, ono što je kroz istraživanje otkriveno je da su višemilijunske poslove nabave zaštitne opreme i medicinskih maski dobivale tvrtke koje su bile povezane s nekim osobama iz političkog i javnog života. Dakle birane osobe. Tako je Jutarnji list primjerice otkrio da je posao, među ostalima, dobila i Marijana Premužić, sestra bivšeg ministra graditeljstva (HNS), Predraga Štromara.
Kao i primjerice tvrtka Medical Pharm Trading, braće Gjoni iz Pule. Trojica liječnika, poduzetnika koji vode tvrtku, rodbinski su povezani s doktoricom Marijom Glasnović (HDZ), dobrom poznanicom premijera Andreja Plenkovića i bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
* Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Izvor: frendica.online
