I bez znanstvenih istraživanja ljubitelji kave će nabrojati sve zbog čega je dobra i korisna; popravlja raspoloženje, diže tlak, umanjuje bolove, a djeluje i kao afrodizijak.
Ipak, kao i sa svime, ako se pretjera s ispijanjem kave, onda taj zdravi i omiljeni napitak pokazuje i svoju nezdravu stranu.
Postoje dvije glavne vrste kave; arabika – tradicionalna kava i robusta – koja ima veću količinu kofeina u sjemenkama i može se uzgajati u klimatskim područjima gdje arabika ne uspjeva dobro i koristi se kao jeftinija zamjena za arabiku.
Kava se obično ne pravi od 100% robuste, jer robusta ima gorak-kiseli okus, već se miješa s određenom količinom arabik
Kavu su prvi koristili Etiopljani. Legenda kaže kako je pastir Kaldi koji je čuvao koze otkrio da su one puno energičnije kad jedu plodove kavovca, odnosno kave i nisu spavale cijelu noć.
Svoja zapažanja ispričao je svećeniku u lokalnom samostanu gdje su pripravili napitak od bobica kave i otkrili da su od njega dugo ostali budni i koncentrirani tijekom večernjih molitvi. Nakon toga se otkriće o energetskom napitku (kavi) nastavilo širiti dalje.
Kava iz Etiopije dolazi na Arapski poluotok, a od tamo se širi na sve strane svijeta. Europski putnici na Bliski istok donosili su priče o neobičnom tamno crnom napitku. Do 17. stoljeća kava je stigla do Europe i postala je popularna diljem kontinenta.
Ljudi su na novi napitak reagirali sa sumnjom ili strahom, nazivajući ga “gorkim izumom Sotone”. Lokalno svećenstvo osudilo je kavu kada je došla u Veneciju 1615. Kontroverza je bila toliko velika da je papa Klement VIII zamoljen da intervenira. Odlučio je sam kušati piće prije nego što donese odluku. Kava ga je oduševila te ju je odobrio za uporabu.
Unatoč takvoj kontroverzi, kavane su brzo postale središta društvenih aktivnosti i komunikacije u velikim gradovima Engleske, Austrije, Francuske, Njemačke i Nizozemske. U Engleskoj su nastala “penny universities”, nazvana tako jer se za cijenu penija mogla kupiti šalica kave i upustiti se u poticajan razgovor.
Kava je počela zamjenjivati uobičajena pića za doručak tog vremena — pivo i vino. Oni koji su pili kavu umjesto alkohola dan su započinjali razbuđeni i puni energije, a ne iznenađuje da je kvaliteta njihovog rada znatno poboljšana.
Do sredine 17. stoljeća u Londonu je bilo više od 300 kavana, od kojih su mnoge privlačile istomišljenike, uključujući trgovce, špeditere, brokere i umjetnike.
Kava – pozitivni učinci
Sami plodovi kave bogati su raznim nutrijentima i antioksidansima. Danas kava u prehrani spada u najveći izvor antioksidansa, što se nažalost može pripisati smanjenoj konzumaciji voća i povrća.
Najpoznatiji sastojak kave je svakako kofein, spoj koji djeluje na blokiranje inhibitornog neurotransmitera adenozina u mozgu. Kad je adenozin blokiran, otpuštaju se neurotransmiteri norepinefrin i dopamin, što djeluje na povećanje budnosti i koncentracije, ističu stručnjaci sa zdravstvenog portala Healthline.
Neki od pozitivnih učinaka kave su; prevencija kroničnih bolesti srca i dijabetes ; sprječavanje razvoja Parkinsonove bolesti; povisuje tlak smanjen rizik od razvoja bolesti jetre; smanjen rizik od razvoja depresije.
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay
