Jesen je pred vratima, što već osjećamo u zraku, hladnijim temperaturama i kraćem danu, a stižu nam i plodovi prirode u jarkim i toplim bojama. A baš u tim bojama nalaze se i brojni razlozi zdravstvenih prednosti jesenjih plodova.
Nema ljepših boja negoli jesenskih – od prirode do hrane, kada na stol stiže obilje predivnih plodova, piše, uz ostalo portal Humboldt. Savršeno šarenilo jabuka, krušaka, mandarina, nara, kukuruza, kestena i ostalog voća i povrća, koji su znak jeseni, zapravo je bogatstvo fitokemikalija. Pojam fitokemikalije obuhvaća stotine, a možda i tisuće, biološki aktivnih, nenutritivnih kemikalija pronađenih u biljkama. Fitokemikalije su često biljni pigmenti, odnosno nositelji boje voća ili povrća. Mnoge fitokemikalije imaju pozitivan učinak na zdravlje čovjeka.
Obilje vitamina i antioksidanta jamče zdravlje
Redovit unos hrane bogate antioksidansima (voće, povrće i cjelovite žitarice) djeluje pozitivno na zdravlje. Voće i povrće te cjelovite žitarice sadrže na stotine antioksidansa, vitamina i fitokemikalija pa se pri odabiru voća i povrća valja odlučiti na raznovrsne i raznobojne plodove jer ćemo samo tako osigurati različite fitokemikalije koje posjeduju raznovrsna korisna djelovanja u organizmu.
Ovo su najzdraviji jesenski plodovi
Mandarina
Ona je jedan od najpoznatijih agruma, a sadrži brojne tvari koje pomažu u obrani od bolesti. Najznačajnije fitokemikalije koje sadrže mandarine su flavonoidi i terpeni, a važni vitamini koje sadrži su vitamini C i A. Nije slučajno što ovo voće dozrijeva upravo u doba kad se bude prehlade i viroze pa je preporuka pojesti barem jednu mandarinu dnevno.
Vitamin C iz mandarine bolje će se apsorbirati i njegova će učinkovitost biti veća zbog udjela bioflavonoida koji potpomažu djelovanje vitamina C. Vitamin A dobivamo iz mandarina u obliku beta-karotena, koji se u
organizmu pretvara u vitamin A. Poznata uloga vitamina A je očuvanje zdravih sluznica i kože – prve linije obrane od virusa i bakterija. Mandarina je idealna poslastica za sladokusce koja ne ugrožava njihovu
liniju.
Kivi
Izvorno potječe s Novog Zelanda, a dobio je ime po ptici koja živi u tim krajevima. Danas se kivi uzgaja na Mediteranu, u Južnoj Africi, Americi i Rusiji. Kivi je prava riznica vitamina C, a samo jedan plod sadrži 120 posto preporučene dnevne količine tog važnog vitamina. Energetska vrijednost kivija je niska pa je stoga idealan i za dijetu, dok istodobno sadrži visok udio prehrambenih vlakana i važnog elektrolita kalija. Preporučuje se svima, a posebice osobama s oslabljenim imunosnim sustavom te povišenim krvnim tlakom.
Kesten
Poznati su još iz prethistorije na prostorima Mediterana i Azije, a u početku su uzgajani u Kini, Japanu, Italiji i Španjolskoj. Postoji čak oko stotinu različitih vrsta kestena! Razlikuju se od ostalih orašastih plodova zbog nižeg udjela masti i visokog udjela škroba. Imaju posebnu teksturu i sladak, blag okus. Po nutritivnom sastavu slični su smeđoj riži, a odličan su izvor elemenata u tragovima (to su minerali koji su nam potrebni u vrlo malim količinama). Također, bogati su škrobom pa je od kestenovih plodova moguće napraviti i brašno. Kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, a predstavlja izvrstan izvor vitamina B6 i dobar izvor kalija i folne kiseline.
Orasi
Vjeruje se da orasi izvorno potječu iz Perzije, a sade se od drevnih vremena širom cijeloga svijeta. U svojem sastavu imaju veliku količinu masti pa ih mnogi smatraju pravim ”energetskim bombama”. No, masti koje sadrže orasi uglavnom su višestruko nezasićene, dakle, radi se o onim mastima koje su poželjne u prehrani čovjeka današnjice. Ipak, kada konzumirate orahe, pripazite da Vaš ukupni energetski unos ne bude izrazito povišen i ”uštedite” na drugim namirnicama, primjerice ograničite unos zasićenih masnoća.
Grožđe
Ono je najpoznatije voće još iz grčke i rimske mitologije, posebice kao najvažnijim sastojkom vina. No, osim što je vrijedna sirovina za vino, grožđe je i ukusna namirnica tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci. Sadrži obilje flavonoida koji su nosioci boje ovoga voća, a zaslužni su za cijeli niz povoljnih utjecaja na zdravlje čovjeka, posebice za očuvanje kardiovaskularnog sustava. Važan mineral kojeg nalazimo u grožđu je bor, a adekvatna je količina bora važna za očuvanje zdravih kosti.
Kukuruz
Ovo je nutritivno iznimno vrijedna namirnica koja pritom ne opterećuje organizam suvišnim kalorijama budući da u jednom klipu prosječne veličine sadrži 80 – 100 kcal. Svjež i sladak, kukuruz je bogat ugljikohidratima i siromašan mastima te stoga predstavlja izvor brzo raspoložive energije. Masti koje prevladavaju u kukuruzu su višestruko i jednostruko nezasićene. Kukuruz je vrlo dobar izvor tiamina (vitamina B1), a također je i dobar izvor mnogih drugih vitamina i minerala, uključujući vitamin B5, folnu kiselinu, niacin, vitamin C, fosfor, kalij i magnezij. Bogatstvo prehrambenih vlakana čini ovu namirnicu posebno vrijednom.
Jabuka
Zrele, sočne i mirisne jabuke siguran su znak da je jesen pred vratima. Stablo jabuke potječe iz istočne Europe i jugozapadne Azije, odakle se proširilo po cijelom svijetu te nam je danas na tržištu dostupno više od čak 7000 vrsta! To je vrlo zdrava namirnica koja sadrži vrijedne tvari – prehrambena vlakna, flavonoide, vitamine i voćni šećer fruktozu. Jedna jabuka srednje veličine osigurava tri grama vlakana, što je više od 10 posto preporučenog dnevnog unosa. Čak i bez kore, jabuka srednje veličine sadrži 2,7 g vlakana. Zbog raznolikog sadržaja vlakana, jabuka posjeduje brojna povoljna svojstva. Svakodnevno konzumiranje jabuka pomaže pri snižavanju povišene razine kolesterola, detoksikaciji, štiti od pojave malignih bolesti te pospješuje probavu. Kora jabuke i luk najbogatiji su izvori moćnog flavonoida kvercetina. Povoljna djelovanja ovog flavonoida leže u njegovoj antioksidativnoj aktivnosti, posebice u sprezi s vitaminom C koji također nalazimo u jabukama.
Izvor: frendica.hr/hina
