Sjedilački način života – ‘ubojica’ srca

S

Daleko od toga da istraživanje sugerira kako bismo svi trebali zamijeniti svoje uredske stolce udobnim naslonjačima. Naprotiv, istraživači su željeli ukazati na to da čak i sasvim male svakodnevne promjene u tjelesnoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem. Posebice je posrijedi zdravlje našega srca i krvožilnog sustava.

Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Također za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka. Naravno i za razinu kolesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2.

I san bolji od sjedenja

Rezultati ukazuju na to da je čak i spavanje, odnosno dobar i kvalitetan san bolji za zdravlje od sjedenja dugo u noć pred televizijom.

Najnoviji dokazi idu u prilog onomu što smo otprije znali – da je sjedilački način života ‘ubojica’ našeg srca i zdravlja. Samo nekoliko minuta tjelesne aktivnosti dnevno pridonosi smanjenju rizika od razvoja srčanih bolesti. Ali i moždanog udara, manjoj razini kolesterola i pomaže u održanju zdrave tjelesne težine.

“Konačan zaključak našeg istraživanja je – koliko god malene bile promjene u načinu vašeg kretanja, one imaju pozitivan učinak na zdravlje srca. A u konačnici je važan i intenzitet kretanja”, rekla je voditeljica studije, epidemiologinja s londonskoga University Collegea, Jo Blodgett.

Zamijeniti sjedenje fizičkom aktivnošću makar na nekoliko minuta

“Najkorisnijim se pokazalo kada su ispitanici sjedenje zamijenili tjelesnom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta, poput trčanja, brzog hodanja, ili penjanja uz stepenice, odnosno bilo kojom aktivnošću koja je ubrzala broj otkucaja srca i natjerala vas da brže dišete, čak i na minutu ili dvije”, rekla je Blodgett.

Rezultati studije, objavljeni u časopisu European Heart Journal, pokazuju korist za zdravlje i kada “samo četiri do 12 minuta dnevno sjedilački način života pretvorimo u isto toliko minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta”. Naravno, preporučuje se da to bude i više.

I razina šećera u krvi se smanjila kada su sudionici ispitivanja provodili više vremena vježbajući, stojeći ili spavajući u odnosu na sjedenje.

Kao primjere umjerene tjelesne aktivnosti autori su naveli vrlo brzo hodanje (šest km/h ili brže), intenzivno čišćenje stana, poput pranja prozora, vožnju bicikla ili igranje badmintona. Ako radni stol na poslu zamijenimo visokim stolom za kojim ćemo raditi i stajati samo nekoliko sati dnevno, učinili smo dobro za svoj krvožilni sustav.

Srčani i moždani udari godišnje odnesu gotovo 18 milijuna života

Istraživači su podsjetili da su danas u svijetu srčane i kardiovaskularne bolesti ubojica broj jedan. Svake godine srčani i moždani udari i ostale kardiovaskularne bolesti odnesu gotovo 18 milijuna života

Premda neki ljudi imaju genetske predispozicije za bolesti srca i krvožilnog sustava, moderan način života dodatno otežava. Tjelesna neaktivnost, loša prehrana, pušenje i konzumacija alkohola golemi su čimbenici rizika.

Zdrava prehrana, prestanak pušenja i ograničen unos alkohola navečer dobar su početak za zdraviji organizam, no većina ljudi ne uspijeva izbjeći svakodnevno dulje putovanje do ureda i mentalno naporan posao na kojemu će veći dio dana provesti u sjedećem položaju.

Rezultati šest studija provedeni na 15.253 sudionika

Da bi bolje razumjeli odnos između različitih vrsta kretanja, istraživači su kombinirali podatke iz šest studija. Provedene na više od 15.000 sudionika, dobili su uvid u različit utjecaj sjedilačkog načina života, stajanja, tjelesne aktivnosti i sna na zdravlje srca. Svi su ispitanici za vrijeme studije nosili gadgete za mjerenje razine aktivnosti 24 sata dnevno.

Rezultati kažu da se najkorisnijom pokazala umjerena do energična tjelovježba, potom lagana tjelesna aktivnost, a nakon toga spavanje, ili stajanje.

Studija je otkrila i da 30-minutnog sjedenje dnevno u zamjeni s 30-minutnom tjelesnom aktivnošću ima najveći učinak na ljude s nižom tjelesnom masom.

Istraživanje je pokazalo da poboljšanje ovakve statistike ne zahtijeva velike promjene.

Izračun za 54-godišnju ženu s prosječnim indeksom tjelesne mase od 26.5, pokazuje da 30 min. sjedenja zamijenjeno umjerenom vježbom, uspijeva prosječno smanjiti BMI za 2,7%.

Ako tih pola sata iskoristite za brzu šetnju koja ubrzava puls, opseg struka mogao bi vam se smanjiti za 2,5 centimetra. A GHB pasti za oko 3,6 posto. Zamijenite li dio vremena provedenog sjedeći laganom aktivnošću to će se pozitivno odraziti i na naš krvožilni sustav.

Ako nam je izbor ograničen na sjedenje na kauču ili dobar noćni odmor, odlazak na počinak trebao bi imati prioritet.

U idealnom svijetu, svi bismo rado zamijenili duge radne sastanke sa šetnjama.  No, čak i u nesavršenom svijetu možemo odlučiti da dio puta do kuće prehodamo. Da se uspnemo uz stepenice i ponekad malo ranije navečer ugasimo svjetlo kako bismo produljili život svome srcu.