Multipla skleroza nepredvidiva je autoimuna bolest. Riječ je o jednoj od najčešćih bolesti središnjeg živčanog sustava koja nastaje u trenutku kada se, laički rečeno, obrambeni sustav tijela ‘okrene’ protiv vlastitih stanica.
Ova bolest još se naziva i bolešću odraslih, jer se najčešće dijagnosticira kod osoba u dobi od 20 do 40 godina.
Najčešći simptomi često uključuju bol, umor, smanjenu pokretljivost i kognitivnu disfunkciju poput manjka koncentracije ili zaboravljivosti. Pravi uzrok MS-a nije poznat i trenutno ne postoji lijek koji bi ciljano liječio ovu bolest. Međutim, pravovremena dijagnoza, liječenje simptoma te podrška obitelji i okoline imaju značajan utjecaj na napredovanje bolesti i kvalitetu života oboljelih.
>Multipla skleroza (MS), bolest s mnogo lica
MS i brojke – Hrvatska
Svake se godine u Hrvatskoj dijagnosticira po nekoliko stotina novih slučajeva oboljelih od multiple skleroze. Trenutna službena brojka od oko 8.500, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u stalnom je porastu. No, u porastu su i brojke oboljelih i na razini Europe, ali i svijeta.
Koliko je posljednjih godina porastao broj oboljelih u našoj zemlji, najbolje govori statistika HZJZ-a o hospitalizacijama provedenim u razdoblju od 2019. do 2023. godine. U tom je periodu prosječno godišnje hospitalizirano oko 3.000 osoba kod kojih je kao glavna otpusna dijagnoza zabilježena multipla skleroza.
Multipla skleroza na razini Europe i svijeta
Danas u Europi živi više od 1,2 milijuna ljudi s MS-om. Radi se o prosječnoj brojci koja se svakodnevno povećava. No, multipla skleroza dugi je niz godina i globalni zdravstveni problem. Kako na državnim razinama, broj oboljelih raste i na onoj svjetskoj.
Govoreći o teritorijalnoj rasprostranjenosti bolesti, neke teorije pretpostavljaju da postoji povezanost između pojave MS-a i manjka vitamina D odnosno slabije izloženosti sunčevoj svjetlosti. Prema geografskoj podjeli, najviše oboljelih od ove bolesti nalazi se u Sjevernoj Americi. Slijedi je Europa, a zatim Australija i Azija.
Najniža brojka oboljelih nalazi se u zemljama koje se nalaze u prostoru oko ekvatora. Tamošnja brojka oboljelih iznosi tek 30 slučajeva na 100.000 stanovnika. Multipla skleroza iznimno je rijetka bolest u tropskim krajevima i na Dalekom istoku.
>Dijana Roginić o multiploj sklerozi: ‘Zajedništvo donosi snagu i nadu’
Analiza oboljelih prema spolu
Iz još uvijek neobjašnjivog razloga, kojega neki stručnjaci povezuju s razlikama u imunosnom ili živčanom sustavu muškaraca i žena, učinkom spolnih hormona, genetskim razlikama te različitim utjecajima okoliša i modernog načina života, od multiple skleroze češće obolijevaju žene nego muškarci.
Analiza prema spolu u Hrvatskoj pokazala je da je udio oboljelih od multiple skleroze između 2 i 3 puta veći kod žena u odnosu na muškarce. Tako je među oboljelima 70% žena, a 30% muškaraca.
Na razini zemalja EU radi se o omjeru oboljelih među kojima je 72% osoba ženskog i 28% muškog spola.
Ni na svjetskoj razini postotak ne odudara suviše. Žene obolijevaju u 75% slučajeva, a muškarci u 25%.
Razlika u dugovječnosti kod oboljelih i ostatka populacije
Istraživanja u Europi i SAD-u koje su provodili stručnjaci s polja neurologije pokazala su razlike u dugovječnosti između oboljelih od multiple skleroze i ostatka populacije. Dobra je vijest da se ta razlika vremenom smanjuje, paralelno s rastom kvalitete života oboljelih. Naime, u posljednjih 20-ak godina razlika u smrtnosti između oboljelih od MS-a i ostatka populacije iznosila je čak 15 godina. U današnje vrijeme ona je smanjena na 7 i pol godina.
Odjel za neurologiju Norveškog centra za izvrsnost proveo je studiju o multiploj sklerozi. Istraživanje je trajalo punih 60 godina, a pratilo je uzroke smrti i preživljenje pacijenata s MS-om i ostalom populacijom.
>Vanja Bašić Kes: Osobu s neurološkim simptomima treba ozbiljno shvatiti
Konačni rezultati su otkrili da je životni vijek oboljelih u prosjeku sedam godina kraći. Porast preživljenja u MS-u primijećen je tijekom cijelog razdoblja promatranja. Inovativne metode liječenja simptoma i svijest okoline vremenom su dovele do podizanja kvalitete života oboljelih.
Prosječni životni vijek osoba s MS-om u Europi bio je 74 godine. Za opću populaciju prosječna dob je bila 81 godina. Žene s MS-om u prosjeku su živjele 77 godina, a muškarci 72.
Rezultati slične američke studije, rađeni na Američkoj akademiji za neurologiju na uzorku od 34 tisuće ljudi, pokazali su da osobe s MS-om u prosjeku žive 75 godina. Istovremeno, osobe bez MS-a živjele su u prosjeku 83 godine.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Izvor: frendica.online
Photo: pexels, istock by getty images
