Ljeti očekujemo predah od bolesti, no ipak nas iznenade! Dugo iščekivani predah, više vremena na otvorenom, odlaske na more i opušteniji ritam. No, za djecu, predškolskog uzrasta, to je i razdoblje kada su infekcije češće i uobičajenije.
Visoke temperature, promjene dnevne rutine, boravak u kolektivima i prirodi, ali i prehrambeni izazovi, otvaraju prostor za pojavu bolesti koje najčešće dolaze tiho, a brzo naruše bezbrižnost odmora, objašnjava Ana Jagodić, dr med
Najčešći razlozi posjeta liječniku ljeti
Najčešći razlog zbog kojeg roditelji ljeti potraže savjet pedijatra su probavne tegobe. Crijevne viroze posebno su učestale među djecom koja borave u skupinama, ali i na putovanjima gdje je teško održati visoki higijenski standard. Često sve započinje nenadanom mučninom, povraćanjem i vodenastim stolicama.
Dijete postaje mirnije, ponekad izrazito pospano i slabije jede. Glavni izazov za roditelja nije samo praćenje simptoma, već briga oko dovoljnog unosa tekućine. Mala djeca, osobito dojenčad, vrlo brzo mogu dehidrirati.
U tim trenucima ključno je nuditi tekućinu često, u malim gutljajima, biti strpljiv i ne forsirati hranu. Ako simptomi ne popuštaju, ako dijete odbija piti ili izgleda sve iscrpljenije, tada nije vrijeme za čekanje. Pregled liječnika pomoći će razjasniti treba li djetetu dodatna terapija ili bolnička nadoknada tekućine.
Virusne infekcije s osipom
Druga ljetna boljka koju viđamo sve češće su virusne infekcije s osipima, osobito takozvana bolest šaka, usta i stopala. Riječ je o zaraznoj, ali u pravilu benignoj bolesti koja zahvaća uglavnom djecu mlađe dobi, osobito u kolektivima. Bolest započinje povišenom temperaturom i umorom, a nakon dan ili dva javljaju se sitni mjehurići na dlanovima, tabanima i u usnoj šupljini.
Zbog bolnih promjena u ustima djeca često odbijaju jesti i piti, što dodatno zabrinjava roditelje. Iako najčešće nije potrebna nikakva specifična terapija, važno je biti uporan u pružanju tekućine, omogućiti djetetu odmor i pratiti njegovo opće stanje.
Bolest se širi brzo, osobito među braćom i sestrama, pa je preporučljivo nekoliko dana ostati kod kuće i smanjiti kontakte. Osip najčešće prolazi sam za sedam do deset dana, a dijete se zatim postupno vraća u uobičajeni ritam.
Osim probavnih i virusnih infekcija, ljeto je i vrijeme kožnih problema. Djeca su tada više izložena prirodi, vodi, znoju, ubodima insekata i manjim ozljedama. Koža, osobito ona osjetljiva ili sklona atopijskom dermatitisu, često reagira.
Jedna od najčešćih bakterijskih infekcija kože u tom razdoblju je impetigo. Bolest koja započinje kao bezazlena ranica, a vrlo brzo prerasta u crvenilo s mjehurićima. Oni pucaju i prekrivaju se karakterističnim žućkastim krastama.
Promjene se najčešće javljaju oko usta i nosa, ali se mogu proširiti i na druge dijelove tijela. U tim situacijama važno je ne paničariti, ali i ne čekati predugo. Rana reakcija lokalnim liječenjem može spriječiti širenje bolesti i potrebu za antibioticima.
Djeca s impetigom ne bi smjela boraviti u kolektivu dok se promjene ne zasuše, a higijena ruku i izbjegavanje grebanja ključni su za prevenciju.
Obratite pažnju
Roditeljima često savjetujem da ljeti više pažnje obrate na ponašanje djeteta nego na same simptome. Veselo dijete s temperaturom često nije razlog za zabrinutost, ali tiho, pospano i nezainteresirano dijete uvijek zahtijeva više pažnje.
Također, ne treba podcijeniti važnost dobre pripreme. Nekoliko osnovnih stvari u putnoj ljekarni može biti razlika između brzog oporavka i potrage ljekarnom u tuđem gradu.
Izvor: frendica.online/maminkutak.com
Photo: pexels
