Posljednjih godina mijenjaju se trendovi u farmaceutskoj industriji pa je tako zabilježeno daleko manje izdavanje lijekova na recept nego prethodnih godina. No kako prodaja ipak raste, fokus je prebačen na druge lijekove. Uglavnom je riječ o lijekovima za onkološke bolesti i autoimune bolesti. S druge pak strane, povećala se i prodaja bezreceptnih lijekova, odnosno onih lijekova koje građani kupuju o svom trošku. Na promjene trenda prodaje i potrošnje lijekova posebice je utjecala pandemija Covida-19.
Izvješće Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) je pokazalo porast potrošnje lijekova koji se izdaju bez recepta. Osim što je pandemija utjecala na potrošnju bezreceptnih lijekova i suplmenata utjecale su i promjene na tržištu lijekova. Naime, u posljednjih nekoliko godina na hrvatskom tržištu je sve više lijekova koji se mogu kupiti bez recepta.
Nakon pandemije zabilježen je porast prodaje bezreceptnih lijekova
Za razliku od prethodnih godina, u 2022. je zabilježena znatno veća potrošnja na lijekove za probavni sustav i metabolizam. S druge pak strane smanjila se potrošnja antibiotika što je pozitivan trend jer upućuje na to da se pravilnije koriste.
Pandemija je posebice utjecala na potrošnju vitamina D, jer ljudi do pandemije nisu u tolikoj mjeri bili upućeni na dobrobiti ovog vitamina. Stoga se trend njegove potrošnje nastavio i nakon pandemije.
Izvješće HALMED-a, naime, ne bilježi izdavanje D vitamina registriranog kao dodatak prehrani. Ako se uzme u obzir to da je na tržištu jako mnogo sličnih proizvoda koji se prodaju i na drugim mjestima, lako je zaključiti da je njegova potrošnja daleko veća, piše Frendica.online.
>Trendovi i rast prihoda farmaceutske industrije kod nas i u svijetu
Promet bezreceptnim lijekovima od 2018. do 2022. godine u Hrvatskoj
Prema HALMED-u, u 2018. godini ukupna prodaja bezreceptnih lijekova (OTC) iznosila je oko 554 milijuna kuna, a u 2022. godini oko 674 milijuna kuna. Iako je omjer receptne i bezreceptne potrošnje lijekova tijekom godina vrlo sličan, ipak su zabilježena mala odstupanja od prosjeka (povećanja ili smanjenja). Njih možemo pripisati rastu ukupne potrošnje lijekova i povećanom broju bezreceptnih lijekova. Kao i tome da su pojedini lijekovi ili njihovi oblici, odnosno jačina, prešli iz receptnog u bezreceptni status.
S obzirom na to da ne postoji jedinstvena VPC cijena za OTC lijekove, izračunavanje stvarnog troška u ljekarnama može biti različito. U tablicama 9 i 10 prikazani su podaci o prometu izvanbolničke potrošnje lijekova po županijama u kunama po stanovniku u 2022. godini. Kao i izvanbolnička potrošnja lijekova po županijama u DDD/TSD u 2022. godini. Svi dobiveni rezultati temelje se na izvješćima iz ljekarni i specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima.
Po stanovniku u 2022. godini najviše je trošio grad Zagreb
U ukupnoj potrošnji po DDD/TSD vode Sisačko – moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Krapinsko-zagorska županija. Splitsko – dalmatinska i Požeško – slavonska su pak na posljednjem mjestu.
Po potrošnji po stanovniku vodeće županije su: Grad Zagreb, Šibensko-kninska, Bjelovarsko – bilogorska i Krapinsko-zagorska županija. Posljednje tri su Splitsko – dalmatinska, Brodsko – posavska i Požeško – slavonska.
>Zdravlje u raljama profita: Ovo su najveći skandali kompanije Pfizer
Bezreceptni lijekovi (OTC) nisu samo dostupni u ljekarnama, već i u specijaliziranim prodavaonicama
Za neke bezreceptne lijekove (OTC) nije dopuštena prodaja samo u ljekarnama već i u specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima. Prodaja lijekova u navedenim prodavaonicama dopuštena je samo na način da je samoposlužna prodaja lijekova onemogućena. U takvim prodavaonicama mogu se izdavati bezreceptni lijekovi. Riječ je o lijekovima kojima je HALMED u postupku davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet odobrio mjesto izdavanja u ljekarni i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima.
U Hrvatskoj nije dopuštena prodaja bezreceptnih lijekova izvan ljekarni i specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima (npr. u supermarketima, na benzinskim postajama i sl.). Neki lijekovi koji se inače prodaju na recept dostupni su u nekim drugim oblicima i na ovom tržištu, kao što se i lijekovi koji se inače izdaju bez recepta mogu pod nekim okolnostima izdati na recept, primjerice ibuprofen.
>Treba li nam doista toliko suplemenata prehrani i vitamina?
Ukupna potrošnja lijekova u RH u 2023. godini iznosila je 1.554.635.277 eura
Ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je 1.554.635.277 eura. Navedeni podaci pokazuju da ukupno povećanje potrošnje lijekova u 2023. godini iznosi 5,4% u odnosu na 2022. godinu. Ovaj blagi porast potrošnje neznatno je veći u odnosu na prosječni porast potrošnje tijekom posljednjih pet godina, od 2019. do 2023. godine, koji iznosi 4,7%.
Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj prikazana je zbrojem potrošnje lijekova čiji su troškovi pokriveni iz fondova HZZO-a te lijekova koji su plaćeni na drugi način (na račun građana). Prema prijavljenim podacima, u 2023. godini potrošnja na teret HZZO-a iznosila je ukupno 1.401.036.005 eura (90,1%).
Potrošnja koja nije na teret HZZO-a iznosila je ukupno 153.599.272 eura (9,9% ukupne potrošnje). Raspodjela izražena u postocima između potrošnje na teret HZZO-a i potrošnje koja nije na teret HZZO-a slična je kroz godine. Ako se uzme u obzir razdoblje od 2013. do 2023. godine, prema HALMED-ovim prikupljenim podatcima o potrošnji lijekova.
Isto tako, sveukupnu potrošnju lijekova u Hrvatskoj možemo promatrati po načinu izdavanja lijekova. Odnosno prema tome izdaje li se lijek na recept (R) ili pripada skupini bezreceptnih (OTC) lijekova (BR, BRX).
Prema dostavljenim podacima, u 2023. godini potrošnja lijekova na recept iznosila je ukupno 1.449.823.245 eura (93,3% ukupne potrošnje). Potrošnja bezreceptnih lijekova (BR, BRX) iznosila je ukupno 104.812.032 eura (6,7%). Omjer potrošnje lijekova prema načinu izdavanja na recept i potrošnje bezreceptnih lijekova u razdoblju od 2013. do 2023. godine je vrlo sličan, gotovo isti.
>Covid u raljama profita
Potrošnja OTC lijekova u 2023. godini
Izvanbolnička potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je 1.491,49 DDD/1000/dan (96,98% ukupne potrošnje). Ovo je povećanje za 5,3% u odnosu na 2022. godinu.
Gledano financijski, iznosila je ukupno 778.475.893 eura (50% ukupne potrošnje), što je povećanje od 8% u odnosu na 2022. godinu. Bolnička potrošnja lijekova u 2023. godini iznosila je ukupno 776.159.386 eura (50% ukupne potrošnje). Povećanje bolničke potrošnje u odnosu na 2022. godinu iznosilo je 8% u DDD/1000/dan, dok je u financijskom smislu potrošnja povećana za 8,5%.
Raspodjela izražena u postotcima između izvanbolničke i bolničke potrošnje slična je tijekom razdoblja od 2013. do 2023. godine s tendencijom većeg rasta bolničke potrošnje prema financijskim pokazateljima. Razlike koje postoje u odnosu potrošnje po DDD/1000/dan i financijske potrošnje u kunama (3,% i 50%) mogu se pripisati činjenici da se izrazito skupi lijekovi dominantno propisuju u bolnicama te da mnogi od njih nemaju dodijeljen DDD.
Izvor: frendica.online
Photo: Istock by Getty images
