Jeste li se ikada zapitali postoji li alternativa za lijek koji vam je liječnik pripisao? Postoji li možda isti lijek od nekog drugog proizvođača koji će jednako dobro djelovati na vaše zdravlje ili možda još i bolje? Ali liječnik vam je pripisao baš taj lijek, zašto? Razlog može biti da je baš taj lijek najbolji za vas. No može biti i da je neki liječnik dogovorio s farmaceutskom tvrtkom koja je proizvela taj lijek da će vam prodati baš njega, a za to će dobiti neke honorare. Ova nemoralna praksa prisutna je u svijetu, ali i kod nas. A s obzirom na ustaljene koruptivne prakse u našem društvu, nimalo ne čudi što su se ministri zdravstva redovito ograđivali od ovakvih praksi i izvlačili na neznanje.
Pfizer, jedna od farmaceutskih tvrtki za koju su mnogi čuli tek za vrijeme pandemije Covida19 poznata je, osim po cjepivu protiv Covida i po nizu skandala. Od mita i korupcije pa do prodaje i testiranja eksperimentalnih lijekova zbog čijih su nuspojava mnogi ljudi umrli ili zadobili teške posljedice po zdravlje. Pfizer je imao afere i u Hrvatskoj, a zbog svoje ogromne financijske moći uspio je većinu sudskih sporova riješiti kroz nagodbe.
>Covid u raljama profita
Pfizerovi skandali: Od korupcije do testiranja eksperimentalnih lijekova na djeci
Već gotovo 40 godina Pfizer se suočava sa skandalima, od korupcije, podmićivanja političara i liječnika pa sve do skandaloznih testiranja eksperimentalnih lijekova na afričkoj djeci. Davne 1986. godine Pfizer je morao povući umjetni srčani zalistak s tržišta zbog toga što se nakon nekog vremena počeo povezivati s više od 300 smrtnih slučajeva. Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) povukla je svoje odobrenje za proizvod 1986. godine. Pfizer je, zatim pristao platiti stotine milijuna dolara odštete nakon brojnih tužbi podignutih protiv njega.
2003. godine otkriveno je kako je Pfizer dugo godina profitirao na lijekovima za AIDS za siromašne zemlje. 2009. godine pak Pfizer je morao u obliku nagodbe isplatiti 2,3 milijarde dolara kao rezultat lažnog promoviranja tableta Bextra Valdecoxib, kapsula Geodon, Lyrica Pregabalin i Zyvox. Ovaj farmaceutski div podmićivao je vladu te joj podnosio lažne zahtjeve.
Epidemija meningitisa u Africi
Corporate Watch istraživao je Pfizerov skandal iz 1996. godine kada je izbila epidemija meningitisa u Africi. Pfizer je tada na djeci u Africi ispitivao svoj lijek koji im je navodno trebao pomoći u liječenju. No 5 od 100 djece koji su uzimali lijek je umrlo. Lijek je uzrokovao oštećenje jetre. Kod djece koja nisu umrla uzrokovao je trajni invaliditet.
Druga skupina od 100 djece pak, dobila je konvencionalni zlatni standard antibiotika za meningitis za usporedbu. Šestero djece također je tragično preminulo jer je, kako su obitelji navele, Pfizer dao manje od preporučene doze konvencionalnog antibiotika kako bi Trovan izgledao učinkovitije.
2011. godine Pfizer je morao isplatiti odštetu obiteljima djece u Africi koja su umrla tijekom kontroverznog ispitivanja lijeka Trovan.
Brojne žene dobile su rak dojke zbog Pfizerovog hormonskog lijeka
2012. godine Pfizer se suočio s tužbama jer je njegov lijek Prempro uzrokovao rak dojke. Prempro se koristio u hormonskoj nadomjesnoj terapiji, obično za žene koje prolaze kroz menopauzu. Pfizer je zbog ovoga morao isplatiti milijarde dolara.
>Trendovi i rast prihoda farmaceutske industrije kod nas i u svijetu
Sljedeće godine Pfizer se suočio s optužbama da njegov lijek za prestanak pušenja, Chantix izaziva suicidalne i homicidne misli, samoozljeđivanje i teške psihološke poremećaje. Kao i da je pacijente s poviješću depresije ili drugih mentalnih poremećaja isključivao iz ispitivanja. Kasnije je na jednom slučaju utvrđeno da je jedan muškarac počinio samoubojstvo upravo zbog ovog lijeka. Zbog slučaja ovog lijeka Pfizer je morao isplatiti 273 milijuna dolara za rješenje preko 2000 slučajeva u SAD-u.
2020. godine Pfizer je postigao nagodbu s tisućama korisnika lijeka depo-testosterona 2018. godine koji je uzrokovao ozbiljne nuspojave, uključujući srčane udare. Dok je za vrijeme pandemije Covida19 bio pod istragama zbog ugovora sa šeficom EU komisije Ursulom von der Leyen. Optužbe su bile vezane za zamračivanje nekih dijelova ugovora, korupciju i sukob interesa.
Pfizerov skandal u Hrvatskoj
2004. godine pokrenuta je istraga zbog toga što je Pfizer podmićivao visoko pozicionirane hrvatske liječnike u državnim tijelima kako bi njegove lijekove registrirali i stavili na listu HZZO-a ili u državnom bioetičkom povjerenstvu koje je odlučivalo o kliničkim studijima za ispitivanje lijekova. Riječ je o nečemu što se događalo između 1997. i 2004. godine.
>Valerije Vrček: ‘Vitamini su s pravom okupirali dio tržišta zdravlja’
Pharmacia Hrvatska čiji je stvarni vlasnik Pfizer plaćala je liječnike koji su radili u državnim tijelima u zamjenu da propisuju Pfizerove i Pharmacijine lijekove te da regulatorna tijela daju odobrenje da ih se stavi na listu.
U optužnici američkog suda navodi se da je od veljače 1997. do svibnja 2003. Pharmacia Hrvatska mjesečno plaćala 1200 dolara na bankovni račun liječnika. Taj liječnik bi kao član nekoliko hrvatskih državnih odbora nadgledao registraciju farmaceutskih proizvoda. On je iskoristio svoj utjecaj i znanje kako bi uvjerio druge da je baš Pfizerov lijek najbolji.
Kako se navodi u optužnici, Pfizer nije podmićivao samo hrvatske liječnike, već i liječnike u Bugarskoj, Kini, Češkoj, Kazahstanu, Rusiji i Srbiji. Na koncu Pfizer je sklopio nagodbu tešku 60 milijardi dolara.
Kako farmaceutska tvrtka postiže da njezin lijek dođe na listu besplatnih lijekova?
Jutarnji list je istražujući aferu Pfizer u Hrvatskoj otkrio načine kako su hrvatski liječnici bili podmićivani od strane ovog farmaceutskog diva.
Kako bi farmaceutska tvrtka prodala svoj lijek ulazi u izravni dogovor s liječnikom koji ima određeni ugled i politički utjecaj odnosno koji se nalazi na nekoj funkciji s koje može lobirati da se neki lijek stavi na listu besplatnih lijekova. Taj lijek onda kupuju sve bolnice i pacijenti. Primjerice ako je šef povjerenstva za lijekove ili šef odjela u bolnici. Cilj određene farmaceutske tvrtke je da se baš njihov lijek prodaje pacijentima na recept iako istina, ima i drugih proizvođača istog ili sličnog lijeka koji može biti bolji za pacijenta.
>Liste čekanja – kronična bolest hrvatskog zdravstva
Liječnik koji je izlobirao da se lijek nekog proizvođača stavi na listu HZZO-a za to dobiva honorare.
Honorari u obliku novčanih plaća, skupih putovanja…
Honorari mogu biti u obliku isplaćivanja novčane plaće za neki dodatni rad ili za rad na studiji o nekom lijeku koji se želi prodati, u koju su opet uključeni pacijenti. Pa onda veći broj prikupljenih pacijenata koji će sudjelovati na ispitivanju nekog lijeka ili unutar nekog istraživanja, to veći honorar za liječnika. Honorar mu se isplaćuje na inozemne, tajne račune i u obliku skupih putovanja na kongrese u neke druge zemlje gdje imaju plaćen smještaj, a nerijetko je slučaj da sa sobom vode i cijele obitelji.
Razlog zašto neki liječnik uspije u ovome je upravo činjenica da njegovi kolege i pacijenti imaju povjerenja u njega.
S druge pak strane postoje i opravdana putovanja na kongrese koja nisu motivirana podmićivanjem neke farmaceutske tvrtke, a ipak ih plaća jednim dijelom farmaceutska industrija jer naš sustav nema dovoljno novca za edukacije liječnika.
* Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Izvor: frendica.online
