Spriječite bolno dojenje

S

Prvih nekoliko dana nakon poroda izlučuje se prvo majčino mlijeko – kolostrum, koje svojim sastavom zadovoljava sve bebine potrebe, nakon čega slijedi stvaranje „pravog“ mlijeka. Prva hranjenja i kontakt majke i djeteta dobri su i za bebu i za mamu. Potiču izlučivanje oksitocina. To je hormon koji smanjuje kontrakcije maternice i dugotrajno krvarenje.

Dojenje je blagodat za mamu i bebu

Podršku okoline, u vrijeme dojenja, je iznimno važna. Lakše se prebrode prve nespretnosti i poteškoće koje su neminovne. Nakon toga slijedi prava ugoda dojenja i emotivnog zbližavanja majke i djeteta.

Jedan od razloga zašto neke mame odustanu od dojenja, su bolne bradavice. Trebalo bi uzeti u obzir da se radi o prolaznom stanju. Majčino mlijeko je nezamjenjivo za dijete. Pruža sve potrebne hranjive i zaštitne tvari.

Kako bi se spriječila bol tijekom dojenja važno je da beba pravilno obuhvati bradavicu kako bi dobro vukla i ispraznila dojku. Najčešći uzrok bolnih bradavica je nepravilan položaj djeteta pri dojenju i nepotpun obuhvat cijele bradavice. Umjesto da sisa, beba više grize bradavicu desnima. Stvaraju se manja oštećenja i pukotine. To može dovesti do većih puknuća bradavice, to jest ragade.

Savjet

pravilno postaviti bebu – prisloniti je uz trbuh, s tim da joj glava malo visi preko ruke, brada je prislonjena uz dojku, a nos slobodan kako bi mogla normalno disati

paziti da beba postigne pravilan hvat, to jest obuhvati cijelu bradavicu, zajedno s aureolom i dijelom dojke

eksperimentirati s pozicijama (sjedeći, polu ležeći, ležeći) i pronaći najprikladniju

s obzirom da beba u početku jače vuče, započeti dojenje s manje bolnom bradavicom

bradavice prati čistom vodom i sušiti na zraku, bez trljanja.

nositi pamučni grudnjak, a bradavice zaštititi posebnim zaštitnim jastučićima, koje treba redovito mijenjati jer

Kod sitnih oštećenja bradavice, na grudi stavljajte komprese. Između dojenja zaštititi dojke balzamom. Balzam mora biti siguran za bebu ili ga isprite prije dojenja. Na bradavice možete nanijeti malo mlijeka i pustiti da se osuši na zraku kroz 10tak minuta. Mlijeko njeguje kožu i zbog antibakterijskih svojstava smanjuje razvoj infekcije.

Refleks izbacivanja mlijeka je normalan osjećaj na koji se dojilja s vremenom navikne. Riječ je o povremenoj boli u grudima koju uzrokuje kontrakcija glatkih mišića u stijenci izvodnih mliječnih kanala tijekom dojenja.

Najčešće se manifestira kao blago peckanje ili pritisak. Treba ga razlikovati od mastitisa.

Nakon početnog kolostruma, dva do tri dana nakon poroda počinje izlučivanje pravog mlijeka. Zbog jače prokrvljenosti dojki, pojačanog stvaranja mlijeka u dojkama se razvija osjećaj punoće. To je sasvim normalno i očekivano.

Ovisnosti o tipu dojenja (na zahtjev bebe ili prema određenim vremenskim intervalima), osjećaj punoće se smanjuje brže ili sporije. Ako pražnjenje mlijeka nije dostatno, dolazi do zastoja mlijeka. Manifestira se oteklinom i bolnošću dojke te napetom, toplom i crvenom kožom. Može se dogoditi da se iz dojke ne može istisnuti mlijeko.  Mogu se pipati i manje ili veće kvržice.

Ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere, posljedično se može razviti mastitis, akutna upala žljezdanog tkiva dojke.

Savjet

Za sprječavanje zastoja poželjno je bebu dojiti na zahtjev (kad god se primijete znakovi gladi – plač, dozivanje, pokreti ustima) i hraniti je dovoljno dugo kako bi se dojka u potpunosti ispraznila i održala protočnost mliječnih kanalića. U slučaju da dojilja iz bilo kojeg razloga mora preskočiti dojenje, preporučuje se izdajanje i maksimalno ispražnjavanje dojke.

Osim što treba ohrabrivati bebu da isprazni dojku do kraja, svako sljedeće hranjenje treba započeti onom dojkom kojom je završeno prethodno da biste bili sigurni da je dojka potpuno ispražnjena.

Potencijalni uzrok pojave zastoja mlijeka može biti i davanje dude bebi prije stabilizacije dojenja. Kada beba može bradavicu zamijeniti dudom, prestaje tražiti bradavicu te tako poremetiti rutinu dojenja.

Istraživanja pokazuju da 80 do 95 posto dojilja prati bolnost bradavica.

Dojenje je vještina. Ako se ne savlada na pravilan način, može doći do mastitisa. Doživi ga oko 10% dojilja.

Mastitis je akutni upalni proces koji nastaje kao komplikacija zastoja mlijeka. Nagomilavanja mlijeka u dojkama tada nema infektivnu pozadinu. To se često događa u početku, dok se još svladava tehnika dojenja. Ako je riječ o novorođenčetu, nema razloga za paniku. Čim se uspostavi rutina dojenja simptomi će nestati.

Male pukotine i abrazije, ostavljaju mogućnost za prodor mikroorganizama iz okoline (bakterija ili gljivica). Tada dolazi do infekcije koja sa istovremenim zastojem mlijeka, uzrokuje mastitis sa infektivnom podlogom . Potrebna je liječnička terapija.

Simptomi se obično prvo pojave u jednoj dojci. Dojilja osjeća bol. Dojka je crvena, otečena, tvrda i topla na dodir. Prateći simptomi su i bol u mišićima, umor te simptomi nalik groznici. Ako se bol pojača, oteknu limfni čvorovi ili se povisi temperatura,  zatražite savjet liječnika.

Kao spriječiti

Vrijede isti savjeti kao i za sprječavanje zastoja mlijeka ako nema infektivne pozadine. Ako je u pitanju infektivna podloga mastitisa, treba nastojati spriječiti pojavu ragada. Primjenjivati odgovarajuće mjere higijene (ruku i dojki) i zaštite bradavica.

Do mastitisa može dovesti bilo kakav kontinuiran pritisak na grudi. Grudnjak za dojenje koji ne pristaje kako treba, uska odjeća ili spavanje na trbuhu mogu pogodovati razvoju upale.

Savjet

Tijekom mastitisa ne preporučuje prestati s dojenjem. To stanje nije štetno za dijete, a pomoći će u oslobađanju pritiska u upaljenim dojkama.

Prije dojenja staviti toplu krpu na upaljenu dojku 10 do 15 minuta. Tkivo će se opustiti i lakše pokrenuti protok mlijeka. Može pomoći i lagana masaža dojke prije i nakon dojenja.

U slučaju povišene tjelesne temperature hidracija je od iznimne važnosti. Dojilju treba poticati na uzimanje povećane količine tekućine (najbolje mlijeka i vode). Za snižavanje temperature uputno je tuširati se u mlakoj vodi. Pri korištenju antipiretika, svakako se savjetovati s liječnikom.

S obzirom da ovo stanje dojilju dodatno iscrpljuje, uz pravilnu prehranu potrebno je što više odmora i obiteljske potpore, objašnjava Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

*Ovaj dokument (objava) izrađen je uz financijsku podršku Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, u okviru projekta „Vještine i znanja za uspješnog roditelja – od prvog plača do prvih koraka“. Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti korisnika i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta davatelja.