Nova studija objavljena u časopisu Frontier in Behavioral Neuroscience pokazuje da su, starije osobe koje imaju tendenciju lučenja više hormona oksitocina, zadovoljnije svojim životom te da su druželjubljvije.
Njegovo lučenje razlog je zašto starije osobe više doniraju u dobrotvorne svrhe te obavljaju više društvenog rada nego mladi, prenosi Medical News Today.
“Ljudi čiji je mozak lučio najviše hormona oksitocina u eksperimentu, ne samo da su bili velikodušniji prema dobrotvornim akcijama već su također provodili mnoge druge angažmane na dobrobit društva”, rekao je dr. Paul Zak, autor studije i profesor na sveučilištu Claremont.
Oksitocin je hormon nazvan i ‘hormonom ljubavi’, odgovoran je za kontrakcije maternice tijekom poroda, dojenja i reproduktivnog ponašanja. On također modulira prijenos signala između moždanih stanica i utječe i na društvene interakcije. Istraživanje sugerira da lučenje oksitocina u mozgu smanjuje anksioznost i potiče povjerenje, suradnju, empatiju, velikodušnost i društveno povezivanje.
S obzirom na povezanost oksitocina i empatije, autori studije željeli su razumjeti je li oksitocin utjecao na povećano prosocijalno ponašanje ljudi u starijoj dobi.
Oksitocin i starost
Autori ove studije provodili su istraživanje na 103 osobe u dobi od 18 do 99 godina. Istraživači su podijelili sudionike u tri skupine: mlade (18 do 35 godina), srednje dobi (36 do 65 godina) ili starije (iznad 65 godina) odrasle osobe.
Zamolili su sudionike da pogledaju kratki emotivni video oca koji priča o svojim osjećajima o suočavanju sa smrću svog dvogodišnjeg sina koji se borio s rakom mozga. Ranije su ustanovili da ovaj video kod njih potiče lučenje oksitocina u mozgu.
Istraživači su vadili krv ispitanicima prije i nakon gledanja videa. Oni koji su imali najveće lučenje oksitocina, a to su bili stariji, ustanovljeno je da su bili općenito spremniji pomoći potrebitima i onima u nevolji.
Ankete provedene tijekom studije otkrile su da su starije osobe također provodile više vremena volontirajući i da su više donirale u dobrotvorne svrhe u prethodnoj godini.
Istraživači nisu uspjeli dokazati uzročno-posljedičnu vezu između lučenja više oksitocina u mozgu te društveno korisnog ponašanja. Nisu uspjeli ustanoviti je li lučenje oksitocina uzrok promatranih oblika ponašanja ili je riječ o nekim drugim ključnim faktorima.
Dr. Natalie Ebner, neuroznanstvenica na Sveučilištu Florida, istaknula je da postoji i mnogo dokaza da lučenje oksitocina nije djelovao na isti način, točnije da je neke ljude znao potaknuti i na zloću i agresivnost – ovisno u kakvoj su se situaciji našli.
Izvor: frendica.hr/medicalnewstoday.com
