Ako tijekom ljeta niste dovoljno boravili na otvorenom možda niste napunili svoje zalihe D vitamina za predstojeću zimu. Još nije kasno za punjenje zalihan a prirodan način. Šetnjom na suncu oko podneva možete uloviti sunčane sate koji će vam puno značiti tijekom predstojeće zime. Dovoljno je provesti 15-120 minuta na podnevnom suncu otkrivenih podlaktica, lica i potkoljenica, bez zaštitne kreme ili sunčanih naočala kako biste dobili svoju dnevnu dozu. Svoju pauzu za ručak iskoristite na klupici u parku, udahnite svježi zrak i osunčajte se koliko možete. Ako ste nedano preboljeli težu infekciju ili se općenito osjećate iscrpljeno ili ste u rizičnoj skupini za komplikacije respiratornih infekcija možda ne bi bilo loše provjeriti razine D vitamine u krvi kako biste na vrijeme započeli s adekvatnom suplementacijom.
Važeće preporuke HZJZ:” Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg). Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 µg dnevno, što iznosi 100% preporučenog dnevnog unosa (%PU). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se ponovna provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti s pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno (kapi, kapsule), jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili mjesečno (ampule).” Više pročitajte ovdje
Uz D3 vitamin važno je uzimati i prirodne izvore omega3 masnih kiselina (masna plava riba poput srdelica i skuša ili ribljeg ulja) i K2 vitamina (jetra, meso, žumanjci, zreli sirevi poput ementalera i kefir) za pravilan metabolizam D3 vitamina.
Ako niste u mogućnosti jesti hranu bogatu zdravim masnoćama ili imate smanjenu resorpciju zbog kroničnih stanja poput celijakije, IBS-a, Crohnove bolesti ili pak patite od bolesti jetre ili žuči trebali biste voditi računa o nadoknadi vitamina topivih u mastima i drugih važnih nutrijenata koji vam možda nedostaju.
Izvor: frendica.hr
