Dojenje- za zdravlje mame i bebe

Foto: Getty Images

Dojenje je optimalan način hranjenja bebe. To potvrđuju brojna znanstvena istraživanja, a brojne umjetničke slike Marie Lactanas, Blažene Djevice Marije koja doji Isusa, kao i brojni vjerski i narodni napjevi o dojenju božanskog djeteta potvrđuju duboku ukorijenjenost dojenja u katoličku tradiciju. Ipak dojenje nije refleksna radnja, to je kompleksan  i zahtjevan proces koji traži žrtvu i odricanje, ali i puno pomoći rodilji tijekom uspostave dojenja. Uz edukaciju o važnosti dojenja prije poroda sljedeća je po važnosti medicinska podrška liječnika i medicinskih sestara odmah po porodu. Stavljanje bebe odmah na kožu majke, omogućavanje pravilnog postavljanja bebe na dojku po porodu doprinosi stvaranju kolostruma, potiče stezanje i vraćanje maternice na mjesto, ali i šalje jasnu poruku da mama i beba nisu same. Tijekom boravka u bolnici omogućavanje dojenja na zahtjev olakšava majkama period u kojem mlijeko još ne mogu osjetiti u dojkama, ali i period naglog punjenja dojki zbog kojeg može doći do mastitisa.

Vrlo je važno napomenuti da su zdravstveni djelatnici dužni pratiti zdravlje majke i napredovanje djeteta tijekom boravka u bolnici i ako postoji medicinska indikacija za dohranu bočicom svakako treba poslušati liječnike. No to se ne odnosi na dohranjivanje beba tijekom presvlačenja ili pregleda bez medicinskog razloga.

Ako je dijete klonulo, neprekidno spava ili pak neutješno plače i majka se osjeća uplašeno i zabrinuto svakako se mora tražiti pomoć sestre ili liječnika i ne odustajati dok se ne nađe uzrok. Slabost pri dojenju ili teško uspostavljanje dojenja može biti znak zdravstvenih poteškoća majke ili djeteta. Na primjer inzulinska rezistencija otežava dolazak mlijeka kao i njegovo otpuštanje tako da se “upornošću” neće otkloniti poteškoće u uspostavi dojenja već se mora regulirati šećer u krvi.

Nedonoščad koja nema snage za sisanje može biti hranjena izdojenim majčinim mlijekom a ne formulom, tim više što im treba najbolja moguća prehrana za što brže napredovanje. Kontakt bebe s majkom treba biti što češći kako bi majka lakše održavala količinu mlijeka.

Samo 2% žena nije u mogućnosti dojiti zbog medicinskih razloga, a do 4 mjesece starosti doji se samo 40% beba.

Isključivo dojenje na zahtjev preporuča se do 6 mjeseci starosti, a svu vodu, čajeve i sokiće koje okolina nudi bebi treba popiti mama.

Po dolasku kući rodilja barem šest tjedana mora bit pošteđena težih poslova, ali i neprestanog stresa, a kućni raspored mora biti podređen mami i bebi. Prepuna kuća posjeta i  neželjenih kritika i savjeta ili dugotrajna samoća i prepuštenost samoći bez pravilne prehrane i dovoljno odmora predstavljaju dvije krajnosti koje obje ometaju dojenje, oporavak majke i napredak bebe.

Ako se majka vraća kući u kojoj je čekaju starija djeca ne može se očekivati da žena odmah nastavi kao da ništa nije bilo čak i ako se dobro osjeća i nema komplikacija. Odmor, opušteno vrijeme za povezivanje s bebom i puno tekućine i zdrave, kuhane i svježe hrane na dohvat ruke apsolutni su prioritet. Otac sada ima posebnu priliku provoditi kvalitetno vrijeme sa starijom djecom i pobrinuti se da kućanstvo nesmetano funkcionira dok mama ne stane na noge.

Općenito zaštitnička uloga supruga je ključna u oporavku rodilje – samo ako se majka osjeća voljeno, sigurno i zaštićeno moći će se u potpunosti posvetiti brizi za bebu i svoje zdravlje.

Prerano preuzimanje svih obaveza bez postepenog oporavka osim lošijih ishoda dojenja ima za posljedicu i slabije povlačenje maternice na mjesto, a time dugoročno i veći rizik od prolapsa i inkontinencije od koje pate mnoge žene iako se o tome ne govori.

Bilo bi dobro da se umjesto skupih poklona i fešti uvriježi poklanjati mladoj mami pomoć u kući, poklon bon za tetu čuvalicu, tetu čistilicu ili pretplatu na zdravu i ukusnu dostavu obroka u kuću.

Izvor: frendica.hr