Ivana Miler, prof.logoped : Što nam otkrivaju slikovnice?

Mileri

Ivana Miler je logoped s višegodišnjim dijagnostičkim i kliničkim iskustvom rada s djecom u ranoj intervenciji, predškolskoj i školskoj dobi te savjetodavnom radu s roditeljima. Najveći dio rada provela je s djecom s poremećajima iz spektra autizma te različitim jezično – govornim poremećajima. Unutar svog kliničkog rada završila je veći broj edukacija od kojih su istaknute edukacija iz područja logopedije na Ohio State University-u pod vodstvom Laure Justice, Phd, stručni tečaj „Razvojna procjena djece 0-6 godina“ pri ERF-u te Verbotonalni seminar pri Poliklinici SUVAG. Uz klinički rad, aktivno je sudjelovala na simpozijima i kongresima različitim predavanjima i radionicama iz područja rada (o poremećajima iz spektra autizma, dječjoj govornoj apraksiji, razvojnim jezičnim poremećajima i sl.). Također, pohađa poslijediplomski doktorski studij iz “Neuroznanosti”. Član je Hrvatskog logopedskog društva te Hrvatske udruge za ranu intervenciju.
Na spomenutoj edukaciji na Ohio State University-u se upoznala s programom Read it again-Pre K na kojem je uz dobivena znanja potaknut žar prema aktivnom i ciljanom “čitanju” slikovnica. Zaposlena je u Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG.

slikovnice

Ivana Miler, po struci ste logoped, kako ste došli na ideju za radionicu o čitanju slikovnica?

Odgovor možda leži u samom pitanju. Uporaba slikovnica na različite načine velikim dijelom je prisutna u logopedskom poslu pa kad čovjek nešto dulje koristi, stekne određene vještine i znanja te se javila potreba podijeliti navedeno s drugima. Promatrala sam svoje bližnje i roditelje u knjižnici kako čitaju slikovnice. Osjetila sam malu ukočenost i nefleksibilnost te je čitanje često bilo neuspješno. Poseban poticaj dao mi je suprug u čijem sam pričanju priča i čitanju slikovnica vidjela velike promjene nakon par iskustvenih savjeta koje sam mu dala usput. Postao je opušteniji i kreativniji. Raduje me gledati kako uživaju i on i sin u interakcijama kroz slikovnice. A s druge strane, znanstvena istraživanja nas stalno upućuju na važnost interaktivnog čitanja slikovnica u odnosu na usvajanje vještina čitanja i pisanja, učenja te jezične razvijenosti. Rekla bih da sam osoba koja voli puno aktivnosti, prikupljati znanja i raditi s ljudima, ponajviše malim ljudima. Prije svega najveću radost čini mi moja obitelj- suprug i dvoipolgodišnji sin.  Nakon višegodišnjeg rada na nekoliko “fronti” sada sam na onoj najizazovnijoj – u svomu domu. Po zanimanju sam logoped te sam najveći dio rada provela s djecom predškolske dobi s različitim poremećajima na području socijalne komunikacije te jezika i govora. No, kad nas je Bog blagoslovio djetetom, u našim srcima se rađala čežnja da provedem malo više vremena s njim posebno u najranijim godinama pa trenutno koristim opciju Mirovanja radnog odnosa do djetetove treće godine. Život sad nije nimalo manje izazovan.

Kako se Vaše stručno znanje odražava na obiteljski odgoj? Je li lakše pratiti rast i razvoj djeteta sa Vašim znanjem i dugogodišnjim iskustvom logopedskog rada?

Rekla bih da mi velikim dijelom pomaže, a jednim dijelom i odmaže. Uistinu, predivno je gledati razvoj čovjeka. Kroz dugogodišnji rad najviše sam naučila da je pravilo da nema pravila. Djeca u razvoju prate neke tipične faze, ali svako stvorenje je jedinstveno i osebujno kako u darovima tako i u “zahtjevnijim aspektima”. Logopedski posao traži znanja iz područja lingvistike, psihologije, medicine, pedagogije itd. A roditeljstvo nije nimalo manje zahtjevno pa sam uistinu zahvalna da sam puno toga naučila kroz studij i edukacije i manje moram “googlati” u različitim životnim izazovima. A naravno, znamo i za onu drugu stranu, kako kaže sv. Toma Akvinski, blaženo neznanje. Ponekad je teško maknuti se iz uloge dijagnostičara, procjenitelja i terapeuta pa nastojim sve provuci kroz nježnost i ljubav kao temeljna poslanja majčinstva.

Ivana Miller

Kakve slikovnice čitate svom sinu?

Tu sam moram priznati zahtjevna i moram biti kritična te reci da nije lako na našem tržištu pronaći kvalitetnu slikovnicu. Ima ih, naravno. Volim slikovnice s lijepom grafikom, jasno istaknutim tekstom te kvalitetnim sadržajem koji je primjeren za dječji svijet i iz kojeg se može izvuci pouka, dobra misao.

Imate li savjet za roditelje djece koja su uvijek u pokretu i sama ne pokazuju interes za knjigu?

INTERAKTIVNO čitanje! Djeca u pokretu najčešće traže pojačan motorički podražaj. Ponudimo im akciju. Uključimo pokret, glasovno se poigrajmo, napravimo malo kazalište. I, budimo mudri. Pratimo interese djeteta, povezimo s njegovim iskustvom i sl.

Što je bolje za mlađu djecu, pripovijedanje ili čitanje iz slikovnice?

Mlađoj djeci je zbog kraće pažnje, lošijeg razumijevanja jezika te veće potrebe za kretanjem teško pratiti monotono izgovaranje rečenica. Ja volim imati slikovni predložak i koristiti vise senzoričkih modaliteta, ali treba imati na umu da priču prilagođavamo djetetu i njegovim razvojnim vještinama i sposobnostima. I za kraj, nije protuzakonito ne čitati slikovnice od prvog do zadnjeg slova. Ponekad, dok pričam priču djetetu, čitam tekst koji je ispred mene, ponekad dodajem rečenice, a ponekad skraćujem. Kao sto sam spomenula primarno je dijete kojem čitamo. Zato je između ostalog korisno prvo pregledati sadržaj slikovnice i upoznati se njime prije nego ga prenosimo mališanima.

O navedenom, o urednom jezično – govornom razvoju te njegovu poticanju kroz svakodnevno čitanje slikovnica Ivana Miler će govoriti na radionici “Što nam otkrivaju slikovnice?”  koja će se održati 14.3.2020. u 10 sati u Malim i velikima. Pozvani su stručnjaci koji rade s djecom : odgojitelji, psiholozi, dadilja, logopedi, učitelji, rehabilitatori i, naravno, roditeljima i onima koji će to tek postati.

Mali i veliki

Izvor: frendica.hr