Gripozni pacijenti žale se na suh i uporan kašalj, povišenu tjelesnu temperaturu (do 39°C), bolove u mišićima, glavobolju, opću slabost, pojačanu sekreciju iz nosa. Ako ti simptomi potraju duže, može doći do težih komplikacija, pa se pacijent mora bolnički liječiti.
Bronhitis i pneumonija
Najčešće su komplikacije na dišnim putevima bronhitis i pneumonija. Virusna upala pluća, koja se javlja u sklopu gripoznog sindroma, znatno pogoršava kliničku sliku, a ako se javi nakon blagog smirivanja tegoba, zbog infekcije bakterijama nastaje bakterijska upala pluća, koja se mora liječiti antibioticima novije generacije, a najteža je posljedica gripe upala pluća izazvana virusima i bakterijama istovremeno.
Od ostalih komplikacija javljaju se upala unutarnjeg uha i paranazalnih sinusa, zatim miokarditis, perikarditis, meningitis, miozitis i febrilne konvulzije.
Gripa nije bezopasna!
Na komplikacije gripe ukazuju:
– otežano disanje s kratkim dahom,
– dezorijentacija u vremenu i prostoru (konfuzija),
– bol iza grudne kosti, s poremećajem srčanog ritma,
– bol u trbuhu, s upornim povraćanjem,
– stalno povišena temperatura poslije kratkog smirivanja simptoma.
U svim tim situacijama treba se obvezno javiti nadležnom liječniku jer neblagovremeno liječenje može izazvati niz drugih posljedica i biti opasno po život.
Bolničko liječenje pacijenta obvezno je u slučajevima:
– upale pluća,
– akutne konfuzije,
– metaboličkog poremećaja,
– respiratornog poremećaja,
– akutnog srčanog poremećaja.
Jačanje otpornosti
Borba protiv gripe podrazumijeva izbjegavanje stresa, boravak na čistom zraku, šetnje, svakodnevne fizičke aktivnosti, a preporučuju se i:
– cjepivo protiv gripe;
– stabilizacija imunosnog sustava pravilnom prehranom, koja uključuje dosta svježeg voća i povrća, žitarice, gljive, riblje meso, posno juneće i goveđe meso, mahune, grašak, orašasto voće;
– hrana koja ima dovoljno željeza, selena i cinka;
– održavati osobnu higijenu: naročito obratiti pažnju na redovito i dovoljno pranje ruku mlakom vodom i sapunom, nakon dolaska na posao ili u stan, kao i prije svakog jela;papirnate maramice koristiti jednokratno;
– rukovanje i ljubljenje za vrijeme epidemije svesti na najmanju mjeru, izbjegavati javne skupove u zatvorenim prostorijama, dnevni boravak i spavaće sobe redovito provjetravati, kao i radne prostorije u kojima boravi više ljudi;
– liječenje i prevencija gripe nezamislivi su bez uporabe biljnih preparata ili narodnih lijekova;njihova blagovremena primjena može znatno ublažiti tijek bolesti i umanjiti posljedice;preporučuju se bijeli luk 3 – 5 g na dan, ehinacea, esencijalno ulje origana, gin-seng, ekstrakt bijeloga sljeza i jaglac, čaj od lista maline i žalfije grgljanjem smiruje upaljenu sluznicu ždrijela;za suhi kašalj preporučuje se čaj od usitnjenog lista bokvice, a pomoći će i čajevi od zove, nane i đumbira.
Petar Radaković, dr.med.
Spec. hitne medicine/zzjzpgz.hr
Izvor: frendica.hr/zzjzpgz.hr
