Sjećate li se savjeta svoje bake o tome kako se treba obući za izlet u prirodi? Stari Zagrepčani u prirodu nisu išli bez visokih čvrstih cipela, dokoljenki i šešira, marame ili sličnog pokrivala za glavu. Odjeća je pokrivala i ramena i koljena i bila je udobna, ali je i pružala solidnu zaštitu od sunca, vjetra i uboda insekata. Po dolasku kući odmah se skidala odjeća i obuća koja se zatim dobro protresla na dvorištu ili balkonu zajedno sa svim dekama za piknik, ruksacima i drugom opremom s kojom smo boravili u prirodi. Krpeljima često treba i nekoliko sati da dođu do pogodnog mjesta za ubod na našem tijelu, a zatim još 12 sati da se nahrane i ispuste svoj infektivni ugriz zato je nakon izleta u sjevernim dijelovima Hrvatske uvijek potrebno pregledati cijelo tijelo i kosu kako bismo krplja uklonili prije nego se stigne primiti.
Dana su sve češće alergije i loše podnošenje kemijskih filtera za zaštitu od sunca kao i preparata koji bi trebali odvratiti insekte od uboda. Osim toga većina tih preparata nije namijenjena za bebe stoga je dobro podsjetiti da kvalitetan suncobran, tenda, sunčane naočale, šešir i odjeća nisu zanemariva pomoć u izbjegavanju štetnog utjecaja UV zraka.
Na tu temu donosimo dio teksta pod naslovom Fotoprotekcija s portala InPharma: “Odjeća, tj. tekstil, pruža izvrsnu zaštitu od sunčevih zraka. Fotoprotektivna odjeća je izrađena prema posebnim standardima te nosi oznaku UPF (Ultraviolet Protection Factor). Njezina zaštita je ekvivalent zaštitnom faktoru, odnosno SPF-u (Sun Protection Factor) do 40. Za usporedbu, lagana ljetna pamučna odjeća pruža zaštitu do 6. Računa se tako da se mjeri intenzitet zračenja prije i nakon prolaska kroz tkaninu, pa predstavlja omjer tih dvaju mjerenja. Bitno je naglasiti da odjeća ne podliježe subjektivnim faktorima kao što su nedosljednost u primjeni, pa zaista pruža razinu zaštite kao što je navedeno u deklaraciji. Poliester, odnosno sintetička odjeća, pruža puno jaču zaštitu od pamuka koji ima jako malu sposobnost apsorbiranja UV zraka. Poznato je da se nakon pranja pamučna odjeća skuplja. Tako se rupe (pore) u tkanju smanjuju, čime se manje zraka prenosi kroz tkaninu, pa se tako pranjem pamučne odjeće postiže bolja zaštita od UV zraka. Gusto tkani materijali tamnih boja ili šareni materijali bolje štite od UV zraka nego bijela odjeća. Suha odjeća pruža bolju zaštitu od mokre.
Ne smije se zaboraviti zaštita očiju da bi se spriječila oštećenja kao što su makularna degeneracija, katarakta ili pak karcinom oka ili kapaka. Sunčane naočale koje udovoljavaju europskim standardima označena su znakom CE. Razlikuje se 5 kategorija (CE od 0-4). Sunčane naočale štite od odbljeska i prirodnog sunčevog zračenja, ali i od vjetra, snijega i kiše. Nisu namijenjene za direktno gledanje u sunce, lampe u solarijima ili u druge izvore zračenja. Danas postoje i stakla koja blokiraju UVA zrake.
Boravak u hladu i oblačno vrijeme ne pružaju dovoljnu zaštitu, budući da oblaci propuštaju i do 95% UV zraka. Ne smije se zaboraviti refleksija s okolnih ravnih, bijelih površina kao što su kamen, pijesak, površina mora, snijeg.
Kozmetički preparati za zaštitu od sunca trebali bi ispunjavati ulogu odjeće i štititi nepokrivene dijelove tijela. Činjenica dokazana znanstvenim istraživanjima je da kozmetički preparati za zaštitu od Sunca štite od UV zračenja i time sprječavaju nastajanje opeklina kože, štetu povezanu s foto-starenjem, imunosupresijske procese u koži, te da mogu spriječiti neke vrste raka kože. Da bi imali navedene preventivne karakteristike i pružili održivu zaštitu od sunca sličnu tekstilu, proizvodi i način njihova korištenja moraju ispunjavati više kriterija.
Faktori rizika od nastanka raka kože su fototip kože, količina madeža, genetska predispozicija, starost, ali ključan i najvažniji faktor rizika je izlaganje UV-zrakama.” (Izvor: InPharma)
Izvor: frendica.hr
