Mila Jelavić: Grad Zagreb prvi je uveo mjeru roditelj odgojitelj no, prema našim saznanjima, i neke druge jedinice lokalne samouprave uvele su mjeru sličnog sadržaja (Vir, Klis, Podbablje). Zbog činjenice da je mjera Grada Zagreba izuzetno dobro prihvaćena od strane korisnika, Grad Zagreb uputio je prema Vladi Republike Hrvatske u zadnjem tromjesečju 2019. prijedlog da se ovakva ili slična mjera oživotvori na državnoj razini, a gradonačelnik Grada Zagreba je to više puta komunicirao prema Vladi Republike Hrvatske.
Koliko je u Zagrebu korisnika mjere roditelj-odgojitelj u ovom trenutku? Koliko je ukupno djece čiji su roditelji obuhvaćeni ovom mjerom?
Mila Jelavić: Na posljednjoj isplati u siječnju 2021. godine, a koja se odnosila na prosinac 2020., isplaćeno je 5338 korisnika.
Od primjene mjere roditelj odgojitelj tj. od 8. rujna 2016. do 31.12.2019. ukupan broj djece o kojima brinu korisnici – roditelji odgojitelji iznosi 16200 djece, a u 2020. broj djece iznosi 2476 djece. Navedeni broj djece podložan je promjenama zbog činjenice da dio korisnika mjere roditelj odgojitelj prestaje koristiti mjeru sukladno svojim obiteljskim situacijama.
Imate li podatke o prosjeku broja djece u obiteljima u kojima je jedan roditelj – odgojitelj?
Mila Jelavić: Prosječan broj djece u obiteljima roditelja odgojitelja je 3,4 djeteta.
Imate li podatke o stručnoj spremi roditelja odgojitelja – SSS, Viša ili visoka stručan sprema?
Mila Jelavić: Prema raspoloživim podatcima, gledano u odnosu na najviši stupanj završene škole 39,6% korisnika ima srednju stručnu spremu, 2,4% višu, a 4,3% visoku stručnu spremu.
Imate li statističke podatke koji govore u prilog tome da je mjera utjecala na povećanje broja rođenih?
Mila Jelavić: Nakon uzimanja mjere roditelj odgojitelj u razdoblju od 8. rujna 2016. do 31.12.2020. rođeno je ukupno 1 079 djece.
Možete li pojasniti zašto roditelj-odgojitelj ne smije raditi honorarno određeni broj sati mjesečno?
Mila Jelavić: Namjena novčane pomoći je primati novčanu naknadu za brigu i skrb o djeci što podrazumijeva značajan vremenski angažman. Novčana pomoć za roditelja odgojitelja s poreznog aspekta već predstavlja „honoraran posao“ kako ste definirali jer se ista obračunava i isplaćuje kao drugi dohodak. Odlukom nije propisano da roditelj ne smije raditi honorarno već je propisano da roditelj ne smije biti, između ostalog, obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Mila Jelavić: Pod pojmom „roditelj odgojitelj“ smatra se majka ili otac djeteta, udomitelj ili druga osoba kojoj je dijete, temeljem kojeg ostvaruje novčanu pomoć, povjereno na brigu i odgoj odlukom nadležnog tijela, a koja u zajedničkom kućanstvu živi s najmanje troje djece, od kojih najmlađe dijete još nije polaznik osnovnoškolskog programa obrazovanja, a najstarije dijete u trenutku podnošenja zahtjeva nije starije od dvadeset i šest godina života te koja ispunjava i ostale uvjete koji su propisani odredbama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja. Iznimno, najstarije dijete može biti starije od dvadeset šest godina života ako ima teži invaliditet (III. stupanj) ili teški invaliditet (IV. stupanj), prema nalazu i mišljenju o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti ili potvrdi iz Registra osoba s invaliditetom.
Izvor: narod.hr, više pročitajte ovdje
Izvor: frendica.hr
