Kada u kasnu jesen i zimu priroda naizgled utone u san, a ponuda svježeg lokalnog voća postane oskudna, na scenu stupaju zanemarene, ali iznimno moćne šumske i starinske delicije.
Mušmula, nešpula i drijen tri su biljne vrste koje dijele zajednički nazivnik – iznimnu ljekovitost, dugovječnost te dugu tradiciju primjene u narodnoj medicini.
Iako se u narodu njihova imena ponekad miješaju, ove biljke pripadaju posve različitim botaničkim skupinama. Izgledaju drukčije i imaju različite zahtjeve za uzgoj.
1. Mušmula – riznica željeza i čuvar probave
Obična mušmula (Mespilus germanica) izgledom podsjeća na malu, raspuknutu smeđu jabuku grube kože. U svježem je stanju opora i gorka, a jestiva postaje tek nakon što u potpunosti omekša (ugnjili ili bletira) na stablu ili u skladištu, čime se dramatično povećava razina šećera.
Sa samo 88 kalorija na 100 grama, mušmula osigurava čak 15% preporučene dnevne doze željeza, što je čini idealnim saveznikom protiv anemije, kroničnog umora i za bolji rad mozga.
Bogata je dijetalnim vlaknima i pektinom koji uravnotežuju probavu, smiruju rad crijeva te pomažu u regulaciji lošeg kolesterola i šećera u krvi].
⚠️ Važno upozorenje: Dok je meso mušmule iznimno zdravo, njezine krupne sjemenke sadrže amigdalin, spoj koji se u tijelu pretvara u opasni cijanid. Sjemenke se obavezno moraju ukloniti i nikako se ne smiju žvakati ni jesti, a djecu pri konzumaciji treba strogo nadzirati.
2. Nešpula – egzotična zimska cvjetnica
Dok obična mušmula vlada kasnom jesenju, njezina rođakinja nešpula (japanska mušmula) donosi dašak suptropske egzotike.
Za razliku od obične mušmule, nešpula je zimzeleno stablo koje cvate usred zime, a plodove daje već u kasno proljeće.
Okusom podsjeća na mješavinu breskve i citrusa, bogata je vitaminom A i vlaknima te blagotvorno djeluje na želudac i dišne puteve.
3. Drijen – simbol snage i izdržljivosti
U domaćim se krajevima uz mušmulu tradicionalno cijeni drijen (dren), poznat po izreci “zdrav kao drijen”. Plodovi drijena (drenjule) sitne su, sjajne crvene koštunice.
Poput mušmula, obiluju taninima, organskim kiselinama i vitaminom C.
Imaju snažno astringentno (stežuće) djelovanje na sluznicu, zbog čega su u narodnoj medicini od davnina prvi izbor za ublažavanje crijevnih tegoba i zaustavljanje proljeva.
Vodič za prepoznavanje razlika
Savjeti za uzgoj na našem području
Obična mušmula: Izuzetno je otporna na niske zimske temperature (podnosi i do -35°C), zbog čega bez problema uspijeva u svim dijelovima Hrvatske, uključujući hladnije kontinentalne krajeve.
Skromnih je zahtjeva i idealna za ekološki uzgoj jer je rijetko napadaju štetnici.
Nešpula (Japanska mušmula): Budući da je riječ o suptropskoj biljci koja cvate zimi, osjetljiva je na oštre kontinentalne mrazeve.
Kratkotrajno podnosi temperature do -12°C. Na našem području najbolje uspijeva na obali i otocima (Mediteran), dok se u unutrašnjosti mora uzgajati u staklenicima ili kao lončanica koja prezimljava u zaštićenom prostoru.
Drijen: Izrazito je dugovječan (može živjeti do 200 godina) i izdržljiv grm. Odlično podnosi sušu i jake zimske minuse.
Samoniklo raste u našim šumama, a u vrtovima ne zahtijeva nikakvo prskanje niti kompliciranu rezidbu. Jedini rizik su rani proljetni mrazevi koji mogu oštetiti njegove rane žute cvjetove.
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay, istock by getty images, privatni album
