možda nema isti učinak, ali može ponuditi prednost mozgu koju kofeinska verzija nema.
U nedavnom malom eksperimentu, neuroznanstvenici su otkrili da su samo sudionici koji su pili kavu bez kofeina pokazali značajna poboljšanja na dva testa pamćenja.
Oni koji su pili kavu s kofeinom nisu.
Što utječe na naš mozak kad pijemo kavu?
Nalazi, objavljeni u travnju u časopisu Nature Communications , sugeriraju da nešto osim kofeina također utječe na naš mozak kada pijemo kavu.
Naši crijevni mikrobi mogli bi biti krivci.
Eksperiment je samo mali i preliminarni, ali neuroznanstvenici sve više sumnjaju da bi kava, čak i bez kofeina, mogla ‘pobuditi’ neke žvačnice u našim crijevima i promijeniti njihovu ‘pričljivost’ s mozgom.
„Kava je više od samog kofeina – to je složeni prehrambeni faktor koji djeluje na naše crijevne mikrobe, naš metabolizam, pa čak i naše emocionalno blagostanje“, objašnjava neurobiolog stresa John Cryan sa University Collegea Cork u Irskoj.
„Naši nalazi ukazuju na to da kava, bilo s kofeinom ili bez kofeina, može utjecati na zdravlje na različite, ali komplementarne načine.“
Cryanov laboratorij u Corku usmjeren je na interakciju crijeva i njegovog mikrobioma s mozgom i obrnuto.
Godine 2013. Cryan i njegov kolega Ted Dinan skovali su termin psihobiotici kako bi opisali kako probiotici mogu oblikovati crijevni mikrobiom i potencijalno poboljšati mentalno zdravlje putem komunikacije s mozgom.
Cryana sada zanima kako bi kava mogla utjecati na os crijeva i mozga. Sumnja da bi dobrobiti naših jutarnjih šalica kave mogle imati više veze s našim crijevnim mikrobima nego s kofeinom.
Naravno, kofein može prijeći krvno-moždanu barijeru i izravno stupiti u interakciju s neurološkim tkivom, ali on je samo jedan od više od tisuću spojeva sadržanih u kavi.
Kava ne sadrži probiotike, ali sadrži brojne polifenole
Ima tu puno više od toga. Kava ne sadrži probiotike, ali sadrži brojne polifenole, biljne spojeve za koje se zna da hrane mikrobe u ljudskim crijevima.
„Zanimalo nas je hoće li kava, putem polifenola, utjecati na mikrobiom?“, objašnjava Cryan u videu.
Ako želite prijevod na Hrvatski prvo kliknite u postavkama videa na automatski prijevod (engleski). Nakon što se pojavi engleski kliknite na automatski prijevod i označite hrvatski jezik.
Nedavni eksperiment u Cryanovom laboratoriju proveden je među 31 osobom koja pije kavu. Od sudionika se tražilo da prestanu piti svojih uobičajenih 3 do 5 šalica kave dnevno tijekom dva tjedna.
Rezultat je bila značajna promjena u profilima crijevne mikroflore njihovih uzoraka stolice.
Nakon tog razdoblja odvikavanja, polovica sudionika dobila je kavu bez kofeina. Druga polovica kavu s kofeinom. Nitko nije znao tko što uzima.
Akutne promjene mikrobioma
Ponovno uvođenje četiri porcije instant kave dnevno tijekom tri tjedna izazvalo je akutne promjene mikrobioma. Bez obzira na to je li kofein bio prisutan.
Sudionici su također prijavili niži percipirani stres, depresiju i impulzivnost nakon što su ponovno počeli piti kavu, čak i ako se radilo o bezkofeinskoj verziji.
„Postojala je jasna veza između nekih njihovih kognitivnih učinaka, imunoloških učinaka, učinaka stresa i njihovog mikrobioma“, objašnjava Cryan.
Zanimljivo je, međutim, da je samo ponovno uvođenje kave s kofeinom povezano sa smanjenjem anksioznosti i psihičke nelagode te poboljšanom pažnjom i budnošću.
To sugerira da kofein može imati specifične učinke na kognitivne funkcije i raspoloženje, kao što su izvijestile i druge studije.
„Pretpostavljam da najviše iznenađuje što smo, nakon vraćanja kave, dobili i doista uzbudljive efekte vraćanjem kave bez kofeina“, dodaje Cryan.
“Dakle, nije bio samo kofein.”
Samo sudionici koji su pili kavu bez kofeina pokazali značajna poboljšanja na dva testa pamćenja kada im je kava ponovno uvedena.
U ovim testovima sudionici su naučili i zapamtili brojne riječi i lokacije.
Grupa s bezkofeinskom kavom poboljšala se u nekoliko dijelova testa riječi i napravila je manje pogrešaka na testu lokacije.
Ali skupina s kofeinom nije pokazala značajna poboljšanja.
Bez daljnjih istraživanja, znanstvenici mogu samo nagađati zašto.
Možda polifenoli u kavi hrane crijevne mikrobe i pokreću niz unutarnjih promjena koje nekako dovode do bolje kognitivne funkcije.
Kava bi teoretski mogla promijeniti koje metabolite mikrobi koriste i kako oni zajedno funkcioniraju kao kolektiv.
„To je mala studija“, priznaje Cryan, „postavlja mnogo pitanja.“
Međutim, druge studije o kavi su otkrile da i verzije bez kofeina i dalje mogu pomoći u buđenju i poboljšanju kognitivnih funkcija .
„Puno se razmišlja o promjenama u prehrani za pravilnu probavnu ravnotežu. Kava ima potencijal da se iskoristi kao dodatna intervencija u sklopu zdrave uravnotežene prehrane“, tvrdi Cryan.
Kofein je samo vrh ledenog brijega.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications .
Izvor: frendica.online
Photo: pexels
