Sjećate li se vremena prije društvenih mreža kad ste redovito pile kavu s prijateljicama uživo i vodile duge telefonske razgovore o svemu i ničemu?
Društvene mreže nas povezuju na mnogo novih načina i ponekad su doista pravi spas. Vjerujem da svi koji su prošli samoizolaciju zahvaljuju Bogu na napretku tehnologije, kao i obitelji pomoraca i svi koje razdvajaju kilometri.
Ipak društvene mreže nas ne povezuju samo s onima koje volimo i poznajemo u stvarnom životu. Neobični su putevi kojima na društvenim mrežama sklapamo prijateljstva i upoznajemo istomišljenike. Iako djecu često upozoravamo na to da osobe koje upoznajemo preko interneta ne moraju biti ono za što se predstavljaju, čini se da i mi odrasli to često zaboravljamo.
I ne samo to, ponekad zaboravljamo i tko smo mi. Sigurno vam se barem jednom dogodilo da niste prepoznali osobu koja je došla na razgovor za posao jer je njezina slika na Linkedinu ili Facebooku bila toliko ušminkana da više uopće ne liči na sebe. Odabir najboljih fotografija, filteri i photoshop omogućuju nam da se vizualno predstavimo u mnogo boljem svijetlu nego u stvarnom životu.
Isto tako mnogo je lakše biti vješt u brzoj i površnoj online komunikaciji i širiti informacije brzinom koja nam je inače nedostupna u stvarnom životu pa nas ta lakoća online postojanja s vremenom može uljuljkati u paralelnu stvarnost u kojoj svi misle kao i mi, imamo stotine prijatelja i pratitelja, a naše se misli citiraju i prenose poput citata književnih velikana.
Svi mi mislimo da koristimo društvene mreže na najbolji mogući način, ali često se i one posluže nama za svoje marketinške i druge ciljeve, a pomak u perspektivi zbog kojeg nam se čini da je sve lakše na internetu može ozbiljno narušiti našu sliku o sebi i naše bliske odnose.
Nije loše stoga podsjetiti se pravila koja će nam pomoći da koristimo društvene mreže uz minimalnu štetu:
Ne prihvaćajte online prijateljstva ljudi koji ne poznajete, a u slučaju prijatelja koje niste vidjeli više od nekoliko godina treba biti oprezan. Vjerojatno postoji dobar razlog zbog kojeg tu osobu niste nazvali deset godina. Nezgodno je samo to što vam treba duže da se toga sjetite nego da kliknete “prihvaćam”.
Ne slikajte se i ne uređujte fotografije samo za potrebe društvenih mreža. Fotografirajte se onako kako stvarno izgledate na radnom mjestu ili privatno, ovisno o namjeni društvene mreže, jer prije ili kasnije morat ćete susresti uživo ljude koji vas viđaju online. Uvijek je dobro uzeti u obzir pravila pristojnog ponašanja, čak i kad se fotografiramo u opuštenom izdanju, jer među vašim kontaktima će se vrlo vjerojatno naći i svekrva, roditelj iz razreda vaše djece i vodoinstalater. Fotografije s plaže zato ostavite za obiteljski album.
Pravopis nije ukinut s dolaskom društvenih mreža. Iako možemo koristiti dijalekt i sleng ipak ne smijemo zaboraviti interpunkciju i osnove pismenosti.
Razgovarajmo onako kako bismo razgovarali uživo. Ako ste ljubazni i formalni u razgovoru s nepoznatim osobama u čekaonici kod liječnika nema razloga da u online komunikaciji vičemo na nepoznate ljude ili im djelimo neželjene savjete. Iako internet često stvara dojam anonimnosti ili ispeglane stvarnosti izrečene riječi nemoguće je obrisati, a naći sve one koji su ih vidjeli i pokušati popraviti stvar možda još teže nego uživo.
Društvene mreže i online komunikacija nisu paralelna stvarnost. Ljudi često koriste izraz “stvarnost” i “online” kao da se radi o paralelnom svemiru u kojem ne vrijede ista pravila kao na Zemlji. No ateriranje je bolno i uvijek nas podsjeća odakle smo poletjeli.
Lakše je voditi računa o svemu ovome ako na internetu ne provodimo previše vremena. Ograničimo sami sebi vrijeme skrolanja i čavrljanja, nazovimo frendicu i popričajmo kao nekad. Ako ništa drugo vaši će vas ukućani, muž i klinci čuti kako razgovarate i moći postaviti pitanja o razgovoru, a time će biti uključeni u vaš društveni život i puno bolje povezani.
Sljedeći put kad vidite svoju djecu da se igraju mame i tate obratite pažnju na to drže li samo mobitel u ruci s bezizražajnim izrazom lica ili se igraju “kave”, “čajanke” ili “telefona” i vježbaju razgovarati šireći svoj vokabular.
Izvor: frendica.hr
