U četvrtak, 19.03.2026. U Etnografskom muzeju Zagreb, predstavljena je knjiga dr. sc. Vesne Haluge. “Znamen na koži: tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine”.
Dr. sc. Vesna Haluga, autorica doktorske disertacije o tradicijskim tetovažama te knjige ‘Znamen na koži’. Najopsežnije je pisala o fenomenu gotovo zaboravljenog običaja: sicanja – tradicijskog tetoviranja katolkinja s područja Bosne i Hercegovine.

foto HINA/ Daniel KASAP/ dk
Riječ je o fenomenu koji je desetljećima bio gotovo zaboravljen. A danas izaziva snažne reakcije – od ponosa do osporavanja njegove autohtonosti.
Sicanje nije bilo tek estetski ukras, nego ‘tjelesni iskaz pripadnosti Katoličkoj Crkvi i hrvatskom narodu’. Znak koji je imao jasnu zaštitnu i identitetsku funkciju. Rekla je Dr. sc. Vesna Haluga.
Motiv križa, znaka vjere i pripadnosti, naći će se na europskoj pozornici, nastupom grupe Lelek, otvarajući raspravu o njegovu značenju i identitetskoj težini.
Predstavljanje knjige “Znamen na koži” dio je događanja uz izložbu Etnografskog muzeja “Moja koža – kultura tetoviranja”. Izložba traje do 03. svibnja 2026.
Izložba Moja koža – kultura tetoviranja
Izložba obrađuje povijest i suvremenost tetoviranja kao dinamični kulturni fenomen koji se neprestano oblikuje, prilagođava i reinterpretira.
Između inspiracije i autentičnosti, protesta i norme, rituala i mode, duhovnosti i estetike.. Tetovaža prelazi granice pripadanja i izdvajanja, tradicije i promjene i u tim se prijelazima stvaraju nova značenja.
Prateći trag tetoviranja u prošlosti otvara se pitanje međusobnih kulturnih utjecaja tetoviranja, ali i suvremene percepcije i recepcije tradicijske tetovaže. Tradicijske tetovaže, za razliku od suvremenih koje su često univerzalne, uvijek su snažno vezane uz nasljeđe i kulturu iz koje potječu.

foto HINA/ Daniel KASAP/ dk
Posebna se pažnja posvećuje tradicijskim tetovažama koje zbog svoje vizualne prepoznatljivosti u suvremenom kontekstu nadilaze lokalne sredine i postaju globalno prihvaćen način izražavanja.
Suvremeno komunikacijsko značenje tradicijske tetovaže uvjetovane povijesnim okolnostima prikazuje se na primjeru jedinstvenog fenomena: bocanja, sicanja. Odnosno tetoviranja žena katolkinja iz Bosne i Hercegovine i njegova primjena s obzirom na lako dekodiranje simbolike i semantičnost.
Više o izložbi možete saznati ovdje.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
U Etnografskom muzeju predstavili smo knjigu dr. sc. Vesne Haluge Znamen na koži: tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine.
Zašto u @etnografskimuzej? Zato što je tamo upravo u tijeku, moramo priznati, odlična izložba Moja koža posvećena – tetovažama.
Urednica Petra Somek, autorica Vesna Haluga i naš Marko Dominović uhvatili su se povijesti tradicijskih tetovaža. Simbola i načina tetoviranja te možda najvažnije, uvrštavanja istih na UNESCO-vu listu.
Ta ideja je odlična, ali dalek je put do realizacije. U svakom slučaju, mnoge kulture brendirale su svoje tetovaže, možda je krajnje vrijeme da i mi učinimo istu stvar. Objavila je knjižara Dominović na svom instagramu.
Izvor: frendica.online
Photo: fah





























