Zagrebački Zoološki vrt je nedavno postao bogatiji za dva nova mladunca merkata. Riječ je o drugom leglu četverogodišnjeg para: ženke pristigle iz njemačkog Augsburga i mužjaka iz češkog Brna.
U zagrebačkom ZOO-u ističu ponos na ovaj uspjeh jer ovi maleni, izrazito društveni sisavci imaju važnu edukativnu ulogu.
Čuvari Kalaharija: Kako mali pustinjski stražari drže pustinju pod kontrolom
U srcu užarene pustinje Kalahari, na vrhu malog zemljanog brežuljka, stoji minijaturni stražar. Uspravljen na stražnjim nogama, ozbiljno skenira nebo. Oko očiju ima prirodne crne “sunčane naočale”, a rep mu služi kao stativ.
To je merkat (Suricata suricatta), mali pustinjski superheroj težak jedva jedan kilogram, čija je priča prepuna fascinantnih “obiteljskih” pravila, ali i nevjerojatnih povijesnih zabluda.
Merkati žive u obiteljskim skupinama – klanovovima, koje najčešće broje od 10 do 30 jedinki. U prirodi se kreću i u rasponu od dvije do čak 50 životinja. Njihovo preživljavanje u surovom afričkom okolišu ovisi o savršenom timskom radu i strogoj unutarnjoj hijerarhiji.
Zbrka oko imena
Iako su planetarno popularni, njihovo ime krije povijesnu sapunicu punu nesporazuma ranih istraživača.
Riječ “merkat” nastala je kao velika jezična zabuna i nema nikakve veze s mačkama. Najprihvaćenija teorija vodi nas na stare trgovačke brodove Nizozemske istočnoindijske kompanije.
Smatra se da su indijski mornari koristili sanskrtsku riječ markaṭa, što znači majmun. Nizozemski trgovci čuli su tu riječ, krivo je izgovorili i prilagodili svom jeziku kao meerkat (morska mačka).
Čak ni njihovo znanstveno ime, Suricata suricatta, nije prošlo bez zabune. Francuski izraz suricate, iz kojeg je ime izvedeno, navodno vuče korijene iz stare nizozemske riječi za jednu vrstu makaki majmuna.
Čini se da su prirodoslovci u 18. i 19. stoljeću bili uvjereni kako su merkati u bliskom srodstvu s majmunima, dok oni zapravo pripadaju porodici mungosa (Herpestidae).
Pustinjski vrtići i škola za škorpione
Klanom upravlja dominantni alfa par, a jedino alfa ženka ima pravo donositi mlade na svijet. Svi ostali članovi klana preuzimaju ulogu požrtvovnih dadilja.
Kada alfa ženka ode u lov, dadilje čuvaju potomstvo i riskiraju gladovanje kako bi zaštitile najmlađe u sigurnosti podzemnih jazbina.
Kako mladunčad raste, stariji merkati postaju pravi profesori. Budući da su im omiljena poslastica opasni i otrovni škorpioni, mladi moraju proći kroz strogi obrazovni sustav u tri faze.
Prvo im učitelji donose potpuno mrtve škorpione kako bi vježbali skidanje otrovne bodlje. Zatim im donose žive, ali teško ozlijeđene škorpione na kojima uče osnove samog lova.
Tek nakon tjedana obuke, mladi merkat dobiva priliku samostalno uloviti svoj prvi opasni ručak.
Zahvaljujući evoluciji, merkati su razvili i nevjerojatnu biološku imunost na jake otrove, pa im ugrizi zmija ili ubodi škorpiona rijetko kada mogu ozbiljno naškoditi.
Tajni jezik i podzemni dvorci
Dok ostatak klana kopa po pijesku tražeći hranu, jedan je merkat dežurni stražar. On se penje na najvišu dostupnu točku i pazi na predatore. Stražar kontinuirano ispušta tihi, ritmični zvuk – pustinjski “sve je čisto” signal. Kada članovi obitelji čuju taj zvuk, opušteno nastavljaju s ručkom.
Ako se pojavi opasnost, stražar će ispustiti oštar krik. Zanimljivo je da imaju različite signale za različite predatore: jedan krik označava zračnu opasnost poput orla, dok drugi signal upozorava na zmiju na tlu. Tijekom cijelog procesa sve jedinke održavaju stalni vizualni i glasovni kontakt.
Jutarnja rutina merkata također podsjeća na prave male rituale. Budući da su pustinjske noći izrazito hladne, merkati prve zrake sunca dočekuju “solarnim punjenjem”.
Okrenu svoje trbuščiće, gdje je dlaka najrjeđa, a koža tamna, ravno prema suncu kako bi upili toplinu. Nakon sunčanja slijedi uređenje doma. Njihovi podzemni dvorci s više razina prava su inženerska čuda koja ih štite od ekstrema.
Odrastanje i životni vijek
Mladi merkati kote se zatvorenih očiju i ušiju, a iz jazbine počinju izlaziti s oko tri tjedna starosti. S tri mjeseca već potpuno samostalno traže hranu, dok spolnu zrelost dostižu s navršenih godinu dana.
U surovim prirodnim uvjetima Afrike, gdje im stalnu prijetnju predstavljaju zmije, ptice grabljivice i čagljevi, merkati u prosjeku žive između 5 i 15 godina.
Pod ljudskom skrbi u zoološkim vrtovima mogu doživjeti i više od 20 godina.
Tajna njihova uspjeha je jednostavna: u svijetu gdje si malen, jedini način da preživiš jest da čuvaš leđa onome do sebe.
Izvor: frendica.online
Photo: ZOO Zagreb, pexels
