Profinjena, nenametljiva, ali utjecajna. Tim riječima mogla bi se opisati osobnost i stvaranje znamenite hrvatske skladateljice Dore Pejačević. Uz obljetnicu njezine smrti (5. ožujka), ali i povodom Međunarodnog dana žena u kojemu se dotičemo svih uloga jedne žene, osvrnut ćemo se na značaj hrvatske skladateljice Dore Pejačević u vremenu prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Njezin lik i djelo ostavilo je velik utjecaj na mnoge djevojčice i djevojke koje su zbog Dore zavoljele glazbu i odabrale ovaj put zvanja kao svoj, piše Helena Mostarkić Gobbo.
>Johann Sebastian Bach: Glazba kao utočište vjere
Djetinjstvo i život uz glazbu
Dora Pejačević rođena je u Budimpešti 10. rujna 1885. godine u plemićkoj obitelji. Bila je kći hrvatskog bana Teodora Pejačevića i mađarske barunice Elizabete Vay de Vaya. Djetinjstvo i mladost provela je u dvorcu na obiteljskom imanju u Našicama. Dora je tamo upoznala glazbu kroz prve poduke od majke koja je bila školovana solo-pjevačica. od 1902. godine, Dora u Zagrebu dobiva poduke iz glasovira, violine, teorije i instrumentacije.
Na poduke iz kompozicije i kontrapunkta te usavršavanje iz violine putuje u Dresden i München. Godine 1912. vraća se u Našice uz stalna putovanja po glavnim europskim centrima glazbenih i kulturnih događanja (Beč, Budimpešta, München, Dresden, Egipat, Prag). Godine 1921., Dora Pejačević ulazi u brak s Ottomarom von Lumbeom i seli u München gdje provodi većinu života. Umire već dvije godine kasnije, 5. ožujka 1923. Pokopana je na groblju u Našicama.
>5. ožujka 1923. umrla Dora Pejačević – hrvatska skladateljica koju prepoznaje Europa
Opus misaonih i olfaktivnih djela
Opus Dore Pejačević sastoji se od 57 registriranih djela, koja su uglavnom sačuvana u njezinoj ostavštini pohranjenoj u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu. Godinu prije smrti napisala je Drugi gudački kvartet kojim se na svojstven način oprostila od tadašnje glazbene scene i života.
Njezin glazbeni opus obiluje ne samo strukovno znalačkim djelima, već misaonim, pa i olfaktivnim kompozicijama koje slušatelja odvode u neku novu glazbenu dimenziju.
Govoreći o misaonim i olfaktivnim djelima, klavirski ciklus “Život cvijeća”, op. 19, Dora Pejačević posvetila je zapravo tijeku života. Kroz osam stavaka, ove klavirske minijature u potpunosti dočaravaju i prate ljudski život od rođenja do smrti. Svaku ovu etapu skladateljica je imenovala cvijetom kao sinonimom za taj životni period.
>Antonio Vivaldi: Svećenik među glazbenicima
Ustrajnost na programskoj glazbi
Kao osoba širokih intelektualnih i umjetničkih vidika, Dora Pejačević ustrajala je na programskoj glazbi. S jasnim naslovima te izoštrenim intuitivnim i glazbenim alatima, kroz svoje je skladbe suptilno, ali sugestivno vodila slušatelje dokazujući im ispravnost svog glazbenog pravca.
>Ludwig van Beethoven: Genij nadahnut vjerom u Boga
Emotivnost je postizala balansirajući kroz razumijevanje povijesnog trenutka u kojemu je živjela, savršeno spajajući romantizam i moderno. Njezine skladbe ocrtavale su njezinu poniznost, ali i sklonost detaljima, otmjenost i dobre manire odgoja.
Dora Pejačević svojom je skladateljskom vještinom, osobnošću i emocijama ostavila nenametljiv, ali iznimno utjecajan trag ne samo u povijesti hrvatske glazbe, već i kao uzor djevojčicama i djevojkama koje su prigrlile sličan put kao vlastiti.
Izvor: frendica.online
