Zbog ekrana sve češća kratkovidnost kod djece
Z

Kod djece koja provode više sati dnevno pred ekranima mobitela, tableta i računala stvara se znatno veći rizik razvoja kratkovidnosti. Ova situacija poprima razmjere epidemije, upozoravaju stručnjaci. Ističu da boravak na otvorenom može smanjiti vjerojatnost pojave kratkovidnosti kod mladih.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorava da smo suočeni s “epidemijom kratkovidnosti”  povezanom sa sve većom uporabom digitalnih uređaja.

Foto: Getty Images

U manje od deset godina, pristup mobitelima se utrostručio

Globalno se pristup mobilnim telefonima u manje od deset godina gotovo utrostručio – s 21,6 posto u 2014. na čak 69 posto u 2023. godini, podaci su HZJZ-a.

Najnovije meta-analize pokazuju da djeca koja pred ekranima provode četiri sata dnevno imaju dvostruko veći rizik razvoja kratkovidnosti u usporedbi s djecom koja pred ekranima provedu sat vremena ili manje.

Način života ključan za razvoj kratkovidnosti

Kratkovidnost (miopija) danas pogađa oko 2,2 milijarde ljudi u svijetu, a procjene upućuju na to da će do 2050. godine gotovo polovica svjetske populacije biti kratkovidna. U Europi se bilježi uzlazni trend, pri čemu se udio miopije među zemljama znatno razlikuje i kreće se od 11,9 do 49,7 posto, dok prosječna prevalencija iznosi 23,5 posto.

Uzroci miopije su višestruki i uključuju genetske i okolišne čimbenike, a sve je više dokaza da način života djece ima ključnu ulogu u njezinu razvoju.

Treba uzeti u obzir i da rizik razvoja miopije značajno raste ako su roditelji kratkovidni. Djeca s jednim kratkovidnim roditeljem imaju dvostruko veći rizik, dok djeca čija su oba roditelja kratkovidna imaju i do pet puta veći rizik za razvoj kratkovidnosti.

 

Ordinary kids sitting with mobile devices in street

>Oftalmolozi upozoravaju: Zbog pandemije češći problem kratkovidnosti kod djece

Boravak na otvorenom zaštitni čimbenik

Obrazovanje je jedan od okolišnih čimbenika koji se dosljedno povezuje s miopijom. Zemlje i regije s višim obrazovnim statusom stanovništva, osobito u Europi i Aziji, bilježe i veću prevalenciju kratkovidnosti.

Ta se povezanost ponajprije objašnjava povećanim radom na blizinu – čitanjem, pisanjem te radom na računalima i pametnim telefonima – iako biološki mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni.

Istraživanja pokazuju da produljeni rad na blizinu dodatno povećava rizik. Osobito ako djeca čitaju dulje od 30 minuta bez pauze i na udaljenosti manjoj od 30 centimetara.

S druge strane, boravak na otvorenom pokazao se kao jedan od rijetkih jasno potvrđenih zaštitnih čimbenika.

Određene kliničke studije pokazale su da se pojavnost miopije kod djece u dobi od šest do 11 godina smanjuje ako svakodnevno provode između 40 i 80 minuta na otvorenom.

Djecu do druge godine ne izlagati ekranima

Primjer istočne i jugoistočne Azije, gdje prevalencija miopije među mladim odraslim osobama doseže 80 do 90%. U usporedbi s 20 do 40% u zapadnim zemljama, dodatno naglašava važnost okolišnih čimbenika, poput nedostatka boravka na dnevnom svjetlu.

Jedna od uspješnijih javnozdravstvenih intervencija provedena je u Tajvanu kroz program Tian-Tian 120. Program je poticao svakodnevni boravak djece na otvorenom. Program je uspio zaustaviti, pa čak i preokrenuti dugogodišnji trend rasta miopije među školskom djecom. To upućuje na mogućnost utjecaja na razine kratkovidnosti na populacijskoj razini.

Postoji nekoliko teorija o mehanizmima zaštitnog učinka boravka na otvorenom. Uključujući povećano lučenje dopamina u mrežnici, veće razine vitamina D, jači intenzitet svjetlosti i veću dubinu fokusa, navode iz HZJZ-a.

Važnost preventivnih programa

U Hrvatskoj je Ministarstvo zdravstva 2015. godine uvelo obvezni probir na slabovidnost za svu četverogodišnju djecu. Godinu dana kasnije uspostavljen je Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti. Testiranje vidne oštrine u toj dobi smatra se najpouzdanijim. Njime može otkriti i do 97 posto svih anomalija oka.

Iz HZJZ-a pozivaju roditelje da se odazovu preventivnim pregledima te da djeci ograniče vrijeme provedeno pred ekranima. Djecu do druge godine ne preporučuje se izlagati ekranima. Do pete godine maksimalno sat vremena dnevno, a do 12. godine najviše dva sata.

Također savjetuju boravak na otvorenom. Učenje i igru u prostorima s dovoljno prirodnog svjetla te pravilno i dosljedno korištenje naočala ili kontaktnih leća.

 

 

Izvor: frendica.online/hina
Photo: pexeles

Podrži Frendica.online svojom donacijom

Podrži Frendica.online svojom donacijom