Bamija je jednogodišnja biljka. Može se konzervirati sušenjem, zamrzavanjem, sterilizacijom i mariniranjem. U prehrambenoj industriji sasušena se koristi kao prirodni emulgator, a djeluje i kao antioksidans.
Smanjuje kristalizaciju šećera, što se koristi u konditorskoj industriji. Zrelo sjeme u nekim zemljama Azije i Afrike prži se kao nadomjestak kavi.
Glavni korijen je dubok, a postrano se razvija u površinskom sloju tla. Stabljika je u početku zeljasta, a kasnije odrveni i može biti visoka 60 cm do 2 m. Listovi su spiralno raspoređeni, okrugli ili ovalni, trokrpasti ili peterokrpasti.
Dvospolni cvjetovi (bijeli ili žuti s tamnocrvenom ili ljubičastom pjegicom) nalaze se u pazušcima listova. Plod je tobolac na kratkoj stapci.
Bamija se smatra zdravim povrćem zbog svog bogatog nutritivnog profila. Ima malo kalorija, puno vlakana i dobar je izvor vitamina A i C, kao i minerala poput kalija i magnezija.
Bamija ili ‘lady fingers’ (ženski prstići) je biljka iz porodice sljeza porijeklom iz istočne Afrike koja ima jestive zelene mahune sjemena. Uzgaja se u tropskim, suptropskim i toplim umjerenim regijama diljem svijeta, a koristi se u kuhinjama diljem svijeta.
Riječ je o jednogodišnjoj biljci čiji se mladi plodovi, stari svega tri do šest dana, nakon cvatnje i oplodnje koriste kao povrće na različite načine, a najviše pečeni i kuhani.
Kako prepozanti bamiju?
Bamija može izazvati podjele zbog svoje sluzave teksture. Naime, sadrži sluz koja djeluje kao prirodni zgušnjivač za variva ili gulaše. Neke to odbija, a drugi smatraju da je njegova jedinstvena tekstura savršena za pečenje ili prženje. Kako prepoznati bamiju?
Također ima dlačice poput breskve na vanjskoj strani i blagi, pomalo travnati okus. Bamija se obično koristi u juhama, konzerviranju, prženju, pečenju ili kuhanju.
Listovi bamije su srcoliki
Cvjetovi su žuti s tamnocrvenim središtem
Plod ili mahuna, dlakava je pri dnu
Mahuna je uska i sadrži ovalne tamno obojene sjemenke
Ljekovita svojstva bamije
Smatra se zdravim povrćem zbog svog bogatog nutritivnog profila. Ima malo kalorija, puno vlakana i dobar je izvor vitamina A i C, kao i minerala poput kalija i magnezija. Također sadrži antioksidanse, uključujući flavonoide i fenolne spojeve, koji imaju potencijalne zdravstvene prednosti, piše NDTV.
Evo koje još prednosti donosi konzumacija bamije:
Bolja probava
Snižava kolesterol
Upravlja razinom šećera u krvi
Jača imunološki sustav
Ima jak utjecaj na mršavljenje
Poboljšava vid
Ima protuupalna svojstva
Potiče zdravlje kostiju
Poboljšava zdravlje kože
Bamija – Nedostatci
Iako je bamija zdrava biljka, stručnjaci preporučuju da njezina konzumacija mora biti umjerena jer konzumiranje previše bamije može negativno utjecati na neke ljude.
Evo koje probleme može donijeti pretjerana konzumacija bamije:
Proljev
Plinove
Grčeve i nadutost
Bubrežni kamenac (bogata je oksalatima)
Alergijska reakcija
Kako očistiti i spremiti bamiju?
Ako bamiju želimo iskoristiti kao dodatak jelima u svrhu zgušnjavanja ili poboljšanja okusa, važno je znati da se ona priprema na jednostavan način, ali zbog sluzave tekućine koju bamija ispušta, postoji nekoliko dodatnih tehnika koje možete koristiti tijekom pripreme i kuhanja kako bi ju pripremili na najbolji mogući, a ujedno i najbrži način.
Metoda pripreme:
Bamiju temeljito isperite pod hladnom tekućom vodom
Nožem za guljenje odrežite sam vrh stabljike
Ostružite bodlje sa starijih, većih mahuna pod tekućom vodom
Osušite bamiju papirnatim ručnikom i ostavite da se potpuno osuši na zraku
Savjet:
Ako želite dugotrajno pohraniti ostatke bamije, možete ih zamrznuti ili ukiseliti.
Kako smanjiti sluzavost bamije?
Kod kuće nemojte ispirati bamiju dok je ne budete spremni upotrijebiti. Čuvajte bamiju u labavom pamučnom ručniku ili papirnatoj vrećici u hladnjaku do tri dana. Kada ste spremni spremati bamiju, dobro je isperite pod hladnom tekućom vodom, zatim je osušite papirnatim ručnikom prije pripreme.
Ono što mnoge muči kod ove izuzetno zdrave biljke je sluzavost bamije, a na ovaj je način možete reducirati:
Uobičajena preporuka za smanjenje faktora sluzavosti bamije je potapanje cijelih mahuna u ocat, budući da kiselina može smanjiti viskoznost sluzi iznutra.
Namočite 30 minuta do 1 sat, zatim ocijedite i potpuno osušite prije rezanja bamije.
Visoka temperatura također može zatvoriti sluz prije nego što ima priliku napraviti nered
Agroekološki uvjeti za uzgoj bamije
Minimalna temperatura klijanja iznosi 15 – 17 °C, a optimalna 29 – 30 °C. Za vegetativni rast potrebno je najmanje 15 °C, a normalno raste tek iznad 20 °C. Temperature niže od 10 °C izazivaju jači zastoj u rastu, kao i one iznad 40 °C. I najmanji mraz uništi biljku. Može podnijeti kraće sušno razdoblje bez većeg zastoja u rastu, ali ravnomjerna opskrba vodom prijeko je potrebna za dobar prinos. Za uzgoj su najprikladnija srednje teška tla, dobre strukture uz pH 6 do 7. Ne podnosi jače kisela tla.
Agrotehničke mjere u uzgoju bamije
U plodoredu bamiji odgovaraju dinje i krastavci jer imaju iste uvjete za rast i razvoj. Za dobar prinos potrebno je dosta hraniva. Preporučene količine su 600 – 800 kg/ha kombiniranog NPK gnojiva 10:20:20, uz prihranu dušikom tijekom vegetacije 2 do 3 puta sa po 20 – 30 kg/ha. Uz međurednu obradu prema potrebi se prorjeđuje (u proljeće) na planirani broj biljaka. Ljeti se zalijeva, prihranjuje i biljke se vežu za potporanj.
Sjetva / sadnja bamije
Bamija se sije kada prođe opasnost od proljetnih mrazeva, a kada tlo na 5 cm dubine postigne temperaturu višu od 15 °C. Sije se na otvoreno, uz međuredni razmak 60 – 100 cm i razmak u redu 20 – 30 cm, na dubinu 2 – 3 cm. Prije sjetve korisno je sjeme namočiti kroz 24 sata u toplu vodu (oko 30 °C), što će omekšati sjemensku ljusku. Za 1 ha potrebno je 5 – 10 kg sjemena. Cvatnja počinje 6 – 8 tjedana nakon sjetve, a ubrzo nakon toga i berba.
Može se i saditi. Presadnice se uzgoje u kontejnerima u zaštićenom prostoru kroz 4 – 6 tjedana sa po 3 – 4 prava lista. Sadi se krajem travnja ili početkom svibnja, što odgovara klimatskim uvjetima našeg mediteranskog područja. Uzgaja se na gredicama širine 150 cm pokrivenim crnom PE folijom u dvoredovima s međurednim razmakom 35 cm i razmakom u redu 30 cm uz navodnjavanje kapanjem.
Berba i skladištenje bamije
Berba počinje krajem svibnja ili početkom lipnja i traje do kraja rujna ili početka listopada. Uz berbu plodova dužine 7,5 – 9 cm, tri puta tjedno na ovaj se način može postići prinos od 20 t/ha. Plodovi se beru ručno, tako da se plod malo zaokrene i otkine. Problem može biti i pojava alergijske reakcije kod pojedinih berača od sitnih dlačica na cijeloj biljci.
Plodovi vrlo brzo gube vodu i zato ih treba što prije ohladiti na oko 10 °C, pakirati u manje jedinice ambalaže, pokrivene folijom. Na prodajnom mjestu može se održati samo kratko, 2 do 3 dana na 7 °C. piše Agroklub
Izvor: frendica.online
Photo: pexels
