Divlji kesten (Aessculus hippocastaneum) je u Europu došao iz Indije i unutrašnjosti Azije. Poznatiji je kao ukrasno drvo, omiljeno u parkovima i drvoredima. Zahvalno je za sadnju jer podnosi i ekstremne uvjete. Brzo raste i može doseći i do 30 m visine, dugovječno je i doseže starost i preko 200 godina. Ima karakteristične cvjetove koji su bijeli ili ružičasti, čunjastog oblika, stoje u uspravnom položaju i vrlo su dekorativni.
Divlji kesten je rasprostranjen u parkovima i vrtovima širom Europe. Neki europski gradovi, primjerice Kijev, iskoristili su aleje divljeg kestena kao zeleni pojas i prirodnu barijeru koja dijeli industrijsku od stambene zone. Naime, bogate i raskošne krošnje visokih stabala na neki način imaju ulogu “zračnog filtra”. Uz to, dekorativne su zbog intenzivno ružičastog cvata pa su na neki način simbol toga grada.
Plod je bodljikava čahura u koju su smještena dva do tri sjemena. Kad je dozreo, bodljikava košuljica se otvara po šavovima i puca, dajući zaobljeno smeđecrveno sjeme. Plodovi divljeg kestena nisu jestivi!
Ljekovitost
Ljekoviti dijelovi biljke su cvjetovi koji se sabiru u svibnju te kora i zreli plodovi koji se sakupljaju u rujnu i listopadu.
Ljekovite djelotvorne tvari su glikozid eskulin, saponini, tanin, smola, masna ulja, flavonoidi i kumarini. Plod sadrži i oko 40 do 60 posto škroba. Upotrebljava se kao sirovina za izradu velikog broja galenskih i industrijskih farmaceutskih pripravaka za liječenje venoznih oboljenja, s tim da se u farmaceutskoj industriji koristi samo jezgra ploda, dok se ljuska odbacuje.
Iz kore se dobiva glikozid eskulin koji ima svojstvo upijanja ultraljubičastih zraka, pa se koristi u izradi masti koje se koriste protiv sunčanih opeklina.
Kako stajanjem kesten gubi na ljekovitosti, najčešće se izrađuju alkoholne tinkture i ekstrakti. Tako se izrađuje tinktura koja pomaže kod hemoroida, kao i tekući ekstrakt i gel koji se koriste kod lišajeva i proširenih vena.
Tinktura koja se dobiva iz pupova i cvjetova divljeg kestena koristi se za masažu kod reumatizma, neuralgija i gihta, objašnjava Slađana Divković, dr. med.
Vitamin P
Najnovijim ispitivanjima eksperimentalno je dokazano da divlji kesten sadrži znatne količine vitamina P koji povećava otpornost kapilara, smanjuje njihovu propusnost i poboljšava mikrocirkulaciju. Sadrže ga neke namirnice (heljda, grejp, grožđe, šljive, višnje, šipak i crni ribiz) i cvjetni prah (pelud).
Vitamin P inače je odgovoran za dobro stanje vena i kapilara te pomaže u jačanju otpornosti protiv infekcija jer pridonosi boljem učinku vitamina C.
Najčešći simptomi pomanjkanja su sklonost modricama i krvarenju, pucanje kapilara, bolesti venskog sustava.
Divlji kesten u prirodnoj kozmetici
Pored škroba sadrži saponine, tanine, proteine, vitamine B1, C i K te provitamin A. Zbog toga se divlji kesten koristi u prirodnoj kozmetici.
Losion za kosu – ogulite i usitnite 50 g divljeg kestena, stavite u litru vode i pustite da ključa 15 minuta. Procijedite kroz gazu i nanesite na vlažnu kosu odmah nakon pranja. Tanini iz divljeg kestena vratit će kosi čvrstoću. Losion treba nanositi barem dva puta tjedno u trajanju od najmanje mjesec dana.
Maska za lice od kestena – nekoliko kestena očistite od ljuske i sameljite. Pomiješajte sa žličicom meda i nanesite na lice. Poslije 10 minuta masku isperite mlakom vodom ili još bolje čajem od sljeza. Zbog velikog postotka škroba, ali i vitamina B skupine i vitamina P, ova maska pogoduje masnom tipu kože.
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay
