prepuno je hranjivih tvari poput vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa. Treba znati i da ono može utjecati na djelovanje lijekova za sprečavanje nastanka krvnih ugrušaka, takozvanih antiokoagulansa ili razrjeđivača krvi.
Zbog čega je tako?
Najjednostavnije rečeno, sve se svodi na visoku količinu vitamina K sadržanog u lisnatome povrću. Za Live Science objasnila je Joan Salge Blake, profesorica nutricionizma i registrirana dijetetičarka Sveučilišta u Bostonu.
Brojne vrste povrća, poput kelja, špinata, raštike, blitve, kupusa, salate endivije, brokule i prokulica, posebno su bogate vitaminom K te ga po porciji sadrže i više od 100 mikrograma.
Jedan od razloga zbog kojih je vitamin K važan je taj što ga organizam koristi za koagulaciju krvi ili faktore zgrušavanja, proteine potrebne za stvaranje krvnih ugrušaka, pojasnila je Salge Blake. Zgrušavanje krvi automatski je dio reakcije organizma na ozljedu i pomaže u sprečavanju prekomjernog gubitka krvi.
“Bez vitamina K obična bi posjekotina na vašem prstu mogla rezultirati nekontroliranim krvarenjem”, rekla je Salge Blake.
Da bi se smanjio rizik od nastanka krvnih ugrušaka kod pacijenata s određenim medicinskim stanjima, poput primjerice fibrilacije atrija, liječnici propisuju lijekove protiv zgrušavanja krvi, koji se još nazivaju antikoagulansima ili razrjeđivačima krvi.
Često propisivan antikoagulans je varfarin koji djeluje tako da blokira enzim koji aktivira vitamin K. Uz manje aktivnog vitamina K oslobađa se i manje faktora zgrušavanja pa krvni ugrušci nastaju sporije.
Kada pacijent koji uzima varfarin iznenada poveća unos namirnica bogatih vitaminom K, može se poništiti učinke lijeka. To u konačnici liječenje čini manje učinkovitim i omogućuje brže zgrušavanje krvi.
Trebaju li pacijenti na varfarinu izbjegavati lisnato zeleno povrće?
Ne nužno. Ako se količina vitamina K u nečijoj prehrani odjednom smanji i postane vrlo niska, varfarin može postati preučinkovit, čime se povećava i rizik od mogućnega prekomjernog krvarenja.
Dakle, što treba poduzeti? Ključ sprečavanja takvih fluktuacija, kada je posrijedi učinkovitost varfarina jest održavanje dosljednog unosa vitamina K, savjetuje Salge Blake.
“Konzumiranje više ili manje lisnatog zelenog povrća nego je uobičajeno otežat će mogućnost predviđanja učinka varfarina na zgrušavanje krvi. To bi moglo utjecati na zgrušavanje ili na krvarenje”, rekla je Anastasiya Shor, docentica na Farmaceutskom fakultetu Touro u New Yorku.
Pojasnila je da neke vrste lisnatog povrća sadrže više vitamina K od drugih. Primjerice, zelena salata, šparoge i bamija sadrže ga 30 do 75 mikrograma (mcg) po porciji, a u porciji špinata ili kelja ima ga i više od 150 mcg.
Lijekovi za razrjeđivanje krvi
Pacijenti koji uzimaju te lijekove trebaju unos vitamin K kroz prehranu održavati sličnim iz tjedna u tjedan. Tako će biti sigurni da je djelovanje varfarina postojano i učinkovito.
“To je timski rad s pacijentom, registriranim dijetetičarom nutricionistom i liječnikom. Surađuju da bi se postigao najbolji zdravstveni ishod”, rekla je Salge Blake.
Noviji lijekovi za razrjeđivanje krvi, kao i oni stariji poput aspirina, djeluju putem drukčijeg mehanizma i nemaju ovakvih interakcija.
No treba podsjetiti da u nekim slučajevima krvni ugrušci nastaju spontano i kada nema akutne ozljede. Kada se takvi ugrušci pojave u arterijama ili venama mogu blokirati protok krvi u srce, mozak, pluća. To može rezultirati stanjem opasnim po život, poput srčanog udara, moždanog udara ili plućne embolije.
Izvor: frendica.online/hina
Photo: pixabay
