Jedinstvena Lika spremna očekuje posjetitelje

J

Jedinstvena Lika spremna očekuje posjetitelje, poručila je direktorica perušićke Turističke zajednice Mateja Smolčić ističući prednosti Like. Netaknuta priroda s bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta, te velike georaznolikost koja je čini posebnom regijom krša Dinarida.

“Svjesni smo brojnih prirodnih i kulturnih atrakcija koje imamo, a najvažnija je Pećinski park Grabovača, jedini pećinski park u Hrvatskoj, ali i u Europi”, rekla je Smolčić.

Pećinski park Grabovaču lani je posjetilo oko 20.000 posjetitelja, dok je špilju Samograd, koja se nalazi unutar parka, posjetilo njih oko 15.000.

Na području Općine Perušić registrirana su 33 objekta za smještaj s 262 ležaja, a ove je godine 40 posto povećan broj smještajnih objekata u odnosu na prije četiri godine. Registrirano je i 160 raznih OPG-ova, od kojih je njih 10-ak s ličkim prehrambenim proizvodima.

Područje “Risovac-Grabovača” je 2019. trajno zaštićeno u kategoriji značajnog krajobraza, radi očuvanja bogate georaznolikosti, bioraznolikosti, krajobrazne i kulturne raznolikosti.

Špilja Samograd

Špilja Samograd ima prvi nacrt turistički uređene špilje u Hrvatskoj iz 1911., a Medina pećina – speleoterapiju

Špilja Samograd, duljine 345,8 metara je jedina otvorena za posjetitelje, ondje su pronađeni ulomci keramičkih posuda i ljudske kosti (12. – 1. stoljeća prije Krista), dok potpisi austrijskih časnika iz 1835. svjedoče o višestoljetnoj tradiciji razgledavanja.

U špilji su dva sigasta mosta, sigasti saljevi, kupasti stalagmiti i stalaktiti. Prvi put je osvijetljena 1890., a staze i stepenice su generalno uređene 1903. kada je bio planiran posjet bana Khuena Hedervaryja Lici.

Prvi nacrt Samograda izrađen je 1911., i bio je to prvi nacrt turistički uređene špilje u Hrvatskoj.

Dok se čeka polazak u špilju posjetitelji za uspomenu mogu ponijeti originalni suvenir iz parka – bočicu špiljskog zraka. Blagodati špilja su čisti zrak, bez alergena i uzročnika bolesti, bez ozona i sa visokom koncentracijom iona pa tako jednu od njih, Medinu pećinu, u Lici planiraju otvoriti za speleoterapiju.

Biljni vrt

Djecu, ali i odrasle, posebno veseli Biljni vrt s hobitskom kućicom i Vilinskom zemljom, Šumski toranj i Šumske orgulje te šetnje poučnim šumskim stazama. Najljepši vidikovac u parku nalazi se na 743 metra nadmorske visine. S njega se pruža pogled na kanjon rijeke Like, Ličko polje, te veći dio Velebita.

Ondje se nude lokalni proizvodi OPG-ova s oznakom izvornosti Lika Quality. U obližnjim restoranima i OPG-ovima, posjetitelji mogu uživati u ličkim specijalitetima.

Nude se sir škripavac, janjetini s ražnja, teletini ispod peke, ličke pole, slanina, rakija, prirodni sokovi i kolači. U Eko selu Krš, djeca iz blizine mogu vidjeti srne i jeleni.

Rijeka Lika, druga je po veličini ponornice u Europi (78 km duljine). Uz obalu je izletište. Kroz kanjon se može voziti kajakom te na splavi do jezera Kruščica.

Čiste bukove šume prekrivaju oko 64 posto područja. na istom području je i 118 biljnih vrsta od kojih je 16 strogo zaštićeno.

Šest vrsta su endemi hrvatske flore. Postoji i 19 vrsta špiljske faune. Špilja Samograd tipski je lokalitet za kornjaša Typhlotrechus bilimekii kiesenwetteri, endema Like.

Ondje je i 10 strogo zaštićenih vrsta šišmiša, zatim 15 vrsta leptira od kojih je osam strogo zaštićeno. Ptice su najrasprostranjenija skupina, zabilježena je 81 vrsta, a kritično ugrožena vrsta je suri orao, Aquila chrysaetos. U parku borave i sve tri velike zvijeri: ris, medvjed i vuk.

Stari grad Perušić čiji se lokalitet pod nazivom Vrhovina u Buškoj župi spominje davne 1071. Tamo su stolovali Frankopani.

Poznat je kao Gradina ili Turska kula i simbol je Općine Perušić. Kula je trenutno u procesu restauracije te se polovicom kolovoza očekuje njezino svečano otvorenje.

Kosinj

Na susjednom brdu je crkva Uzvišenja svetog Križa. To je najljepši i najvrjedniji sakralni objekt u Lici.

Kosinjska dolina s špiljama, jamama i vrtačama, vrelima i izvorima. Iznad njih se ističe planinski vrh Kalić sa pogledom na Kosinjsko polje.

U Kosinju je po prvi puta tiskana najstarija i prva hrvatska knjiga1483 godine: Misal po zakonu rimskog dvora.

1490. godine otisnut je i glagoljski Brevijar. Do danas su sačuvana dva nepotpuna primjerka. Papirnati se čuva u muzeju u Veneciji, a drugi pergamentni ulomak kalendara se čuva u Vatikanskoj knjižnici.

Zanimljiv kameni Kosinjski most preko rijeke Like, dug je 70 metara. Projektiran je početkom 20. stoljeća. i izgrađen starohrvatskom tehnikom “uklinjenja kamena”.

Izvor: frendica.online
Photo: fah