Ljutnja je jedna od 4 osnovne emocije. Razvila se kao oblik odgovora na stvarnu ili potencijalnu prijetnju te je ujedno i obrambeni mehanizam potreban za opstanak. Često bude instinktivni i nekontrolirani odgovor na određene situacije ili ljude. Kasnije najčešće zažalimo i poželimo da smo drugačije reagirali. Kaže se da je normalno i zdravo osjetiti i pokazati ljutnju, ali da je zaista uvijek tako?
Znamo li što se događa u našem tijelu i kako ljutnja utječe na naše zdravlje i energiju? Kako se drugi osjećaju u našoj blizini kad smo ljuti; osjećaju li pozitivnu ili negativnu energiju, žele li biti s nama ili pobjeći od nas?
Ne postoji ljutnja bez razloga, uvijek ima neki uzrok i okidač: od stresa i situacija na poslu ili unutar obitelji, loši međuljudski odnosi, osobni problemi, svađe, dugotrajno čekanje u redovima, otkazivanje planova, biološke promjene u tijelu (hormonalni poremećaji), traumatski događaji i mnogi drugi. Ponekad i nebitna sitnica može potaknuti vulkan ljutnje i nezadovoljstva u nama i dovesti do bijesa, objašnjava Ružica Žibrat, mag.pharm
Kako nastaje ljutnja?
Sve kreće iz mozga. Uzrok ljutnje ili okidač aktivira amigdalu i prije nego postanemo svjesni da smo ljuti. Amigdala aktivira hipotalamus, on aktivira hipofizu, hipofiza aktivira nadbubrežnu žlijezde koja luči hormone stresa: kortizol, adrenalin i noradrenalin. Visoke razine kortizola suprimiraju aktivnost prefrontalnog korteksa zbog čega u datom trenutku ne možemo donositi pozitivne odluke i predvidjeti tj. kontrolirati sljedeći korak u reakciji. Istovremeno dolazi do smanjenja aktivnosti hipokampusa, slabljenja funkcije kratkoročnog pamćenja zbog čega se možda nećemo moći sjetiti što bismo trebali ili željeli reći u trenutnoj situaciji.
Previše kortizola smanjuje količinu serotonina – hormona sreće zbog čega se lakše i brže možemo razljutiti ili osjetiti bol te se dovesti do nekontroliranog agresivnog ili depresivnog ponašanja.
Povećana razina hormona stresa negativno utječe na kardiovaskularni sustav. Ubrzava otkucaje srca, povisuje krvni tlak, povisuje razinu glukoze i masnoća u krvi i dr. Kada ti simptomi postanu kronični, dolazi do začepljenja i oštećenja krvnih žila te potencijalnog srčanog ili moždanog udara. Imunološki sustav također slabi (remeti se funkcija štitnjače, pada broj imunoloških stanica koje štite od raka i virusnih bolesti). Probavni sustav se remeti (razni probavni problemi sa želucem i crijevima). Migrene i glavobolje postaju sve učestalije i jače, raste očni tlak, oslabljuje vid, mijenja se gustoća kostiju i dr. Cijeli organizam fizički pati i s vremenom se razbolijeva.
Kako izražavamo ljutnju?
Ljutnja se može očitovati na više različitih načina. Najčešće se izražava aktivno prema van i prema unutra te pasivno, kao i agresija.
Otvoreniji ljudi skloniji su izražavanju ljutnje na van. Viču, impulzivno govore i što misle i što ne misle (zbog čega često zažale poslije), bacaju stvari, udaraju, nervozni su, nestrpljivi.. Mogu potpuno izgubiti kontrolu nad sobom i tada nanijeti veliku psihičku i fizičku štetu drugima i samima sebi.
Zatvoreniji, povučeni ljudi više izražavaju ljutnju prema unutra. Usmjeravaju negativne emocije prema sebi jer se boje ili ne znaju kako reći i izraziti što osjećaju i misle na van. Takvo reagiranje je vrlo štetno po samu osobu. Dovodi do pada samopoštovanja, rasta osjećaja krivnje, nezadovoljstva i frustracija, depresije i posljedično fizičkih zdravstvenih problema.
Pasivno izražavanje ljutnje ili potiskivanje emocija uključuje korištenje neizravnih i suptilnih načina izražavanja ljutnje: sarkastični odgovori, durenje, šutnja, pogledi očima ili kretnje rukama, određeni položaji tijela, pasivna agresija. Potisnute emocije također negativno utječu na naše psihičko i fizičko zdravlje.
Bez obzira na koji način izražavamo ljutnju, gubimo jako puno životne energije i iscrpljujemo naše tijelo, duh i um. Posljedično prije ili kasnije razbolijevamo. Istovremeno prebacujemo negativnu energiju u svoju okolinu. Druge ljude oštećujemo kao i njihovo zdravlje i duh. Zapravo, ne radimo ništa pozitivno. Trenutno se osjećamo lakše kad izbacimo ljutnju iz sebe, ali razmišljamo li što smo sebi iznutra napravili trenutno i dugoročno na psihičkoj, fizičkoj i energetskoj razini?
Ako metode poput meditacije i drugih tehnika psihičkog i fizičkog opuštanja i smirivanja, antistres tretmana i terapija (refleksoterapija, masaža glave..), sporta/fizičke aktivnosti, slušanja glazbe, pisanja i čitanja, razgovora sa bližnjima ne pomažu u smirivanju i kontroli ljutnje, potrebno je potražiti stručnu pomoć za rješavanje problema.
Izvor: frendica.online/maminkutak.com
Photo: Depositpfotos
