Stručnjaci savjetuju roditeljima: ‘Djeci čitajte i kupujte knjige, a ograničite im korištenje mobitela’
Iz godine u godinu sve više djece odgađa upis u prvi razred. Ravnatelj splitske osnovne škole Davor Šimić uputio je važan apel roditeljima: „Djeci što više čitajte i kupujte im knjige“. Razlog čak trećine odgoda u Splitsko-dalmatinskoj županiji je izostanak normalnog fiziološkog razvoja. Korištenje mobitela u najranijoj dobi i drugih pametnih uređaja samo je jedan uzrok tome – upozoravaju stručnjaci. O tome se razgovaralo „U mreži Prvog“, emisiji Hrvatskog radija HRT-a.
> Gordana Buljan Flander: Djecu treba uključiti u donošenje odluke o ograničenju mobitela u školama
„S obzirom na to da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja i mladih uvelo e-upise, imamo podatke u stvarnom vremenu i vidimo da je ukupno 2859 djece odgođeno od upisa u prvi razred. To se odnosi na sve županije osim na grad Zagreb, jer Zagreb još ove godine nije provodio e-upise“, istaknula je savjetnica ministra znanosti Ivana Pavić Šimetin.
Pavić Šimetin o odgodi upisa djeci koja nisu spremna za školu
Dodaje kako možemo računati na to da je još 900 djece u gradu Zagrebu odgođeno od upisa. Pavić Šimetin ističe kako je proces upisa u školu izrazito složen i dobro postavljen „Imamo školskog liječnika koji provodi sistematski pregled i svoju liječničku procjenu spremnosti za školu, a s druge strane i u školi se provodi testiranje. Kod najvećeg dijela djece nema sumnje da su spremna za školu. Ona zadovoljavaju po svim kriterijima i svim parametrima spremnost za školu“, kazala je Pavić Šimetin.
Dodaje kako detaljno razmatraju slučajeve u kojima je dijete na nekim testovima dobro i zadovoljava kriterije, a na drugim postigne slabije rezultate. „Tu se onda moramo voditi pravilom da se odgoda djeteta radi, ako smo sigurni i stručnjak i roditelji da će tih godinu dana odgode pridonijeti djetetovoj spremnosti za školu“, pojasnila je.
> Škole u SAD-u zabranjuju mobitele u učionicama. Možemo li nešto naučiti od njih?
Slijepčević Saftić: Pažnju djeci, u kontekstu upisa u školu, treba posvetiti mnogo ranije
Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Vanja Slijepčević Saftić kaže kako je procjena za upis u školu samo “vrh sante leda” sveukupne procjene. „Ja ne bih nužno odjeljivala neurorazvoj od mentalnog razvoja, od tjelesnog razvoja, ali fokusirala bih značenje puno ranije, a to je u predškolskoj dobi“, istaknula je.
Dodaje kako je to vrijeme u kojem treba posvetiti pažnju, zapaziti eventualna odstupanja i sistematski pristupati toj problematici. „Početak školskog života kao jednog bitnog elementa u životu svake obitelji je zapravo kraj jedne i početak druge priče. I neminovno je da se predškolski i školski sustav kao jedan holizam moraju povezati da bismo imali bolje rezultate od ovih kakve danas imamo“, poručila je Slijepčević Saftić.
Šimić: ‘Mobiteli znatno utječu na motoriku djece’
Ravnatelj splitske Osnovne škole Lokve – Gripe, Davor Šimić, kazao je kako ove školske godine imaju 14 odgoda upisa u prvi razred. „To nije velika brojka, međutim, na 50 učenika prvog razreda koje smo upisali, to je značajan postotak i ta brojka se nama već nekoliko godina vrti u tom okviru“, potvrdio je.
Skrenuo je pozornost na utjecaj mobilnih uređaja. Ističe kako znatno utječu na motoriku djece. „Bio sam na uvodu nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Česta su padanja, učenik trči, saplete se, primjećujemo promjene. Teško izdrže 45 minuta školskog sata“, pojasnio je.
> Sve više država EU zabranjuje mobitele u školama: Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
„Bio sam neki dan na sastanku u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, pojavio se sad jedan drugi problem. Učeniku je mobitel u torbi i on praktički cijelo vrijeme nastave misli na to što se sad događa, koju je poruku primio itd.“, kazao je Šimić.
Djeci do šeste godine ne bismo trebali dati mobitel
Pavić Šimetin kazala je kako nema organa ili organskog sustava, uključujući psihofizički razvoj na koji mobitel i ekran negativno ne utječu. „I epidemija debljine vezana je uz to. Naravno da je problem u koncentraciji i grafomotorici. Neka djeca na upisu u prvi razred prvi put uzmu olovku ili bojicu u ruke, nisu naučila povlačiti crte. Tu su i problemi s vidom“, kazala je i dodala kako bi trebalo ograničiti vrijeme pred ekranom. „Ne samo vrijeme, već i sadržaj“, istaknula je Pavić Šimetin.
> Australija razmatra zabranu pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina
Vanja Slijepčević Saftić pojašnjava kako nije svaki ekran isti te kako nam ekran može pomoći u nizu elemenata zdravog razvoja. „Ako dijete igra igrice, tu govorimo o negativnim učincima. No, mi možemo kod djece razvijati kreativnost, maštovitost i komunikacijske vještine. Snažno vjerujem u doprinose koje će nam donijeti i koje donosi umjetna inteligencija“, kazala je. Dodala je kako su preporuke da djetetu do šeste godine ne bismo trebali dati mobilni uređaj na korištenje.
Šimić: ‘Čitajte djeci, kupujte im knjige i provodite kvalitetno vrijeme s njima’
Šimić je uputio apel svim roditeljima. „Zamolio bih sve roditelje da djeci kupuju slikovnice, knjige, čitaju s njima, razgovaraju, da ih vode na dječja igrališta, parkove, u prirodu, da s njima provode kvalitetno vrijeme. Kvalitetno vrijeme provoditi s djetetom nije odvesti ga u trgovinu. S djetetom se treba zabavljati, igrati, pružiti im jedan sasvim drugi oblik provođenja vremena nego što to imamo sad. Molim roditelje da što više s djetetom čitaju. Kupujte djeci knjige!“, zaključio je Šimić.
Izvor: narod.hr/frendica.online
Photo: istock by getty images