Dobri dupini su jedini morski sisavci koje redovito viđamo u brijunskom akvatoriju. Svaki susret s njima poseban je doživljaj, posebno ako ih uhvatimo u igri. Upravo zbog razigrane naravi i znatiželje zbog koje se često približavaju brodicama, dobri dupini su mnogima omiljene morske životinje. Osim što su tako karizmatični, simpatični i „nasmijani“, za dupine su značajne i mnoge prilično fascinantne činjenice vezane uz način života i prilagodbe na život u moru.
Dupini su čudo evolucije, životinje savršeno prilagođene svijetu koji ne bi trebao biti njihov.
Iako izgledom podsjećaju na ribe, dupini su sisavci koji s ribama imaju zajednički samo prostor u kojem žive. Predak dupina bila je četveronožna kopnena životinja koja je pred oko 50 milijuna godina usmjerila svoj evolucijski razvoj prema životu u moru. Najbliži danas živući srodnici dupina i kitova su životinje iz skupine kopitara parnoprstaša, kao npr. vodenkonj, jelen, žirafa ili krava. Životinje prilično različite od riba, zar ne? Stoga ne čudi kad se za dupine kaže da su čudo evolucije., piše na stranicama NP Brijuni
Nedavna snimka uznemiravanja dupina povod je ponovnom podsjećanju na pravila ponašanja prilikom susreta za zaštićenim vrstama.
Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom, kitom ili kornjačom
Svake godine tijekom ljetnih mjeseci povećava se broj ljudi koji borave na moru što direktno povećava mogućnost interakcije čovjeka s morskim životinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ovim putem podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se smanjio utjecaj na životinje i spriječili neželjeni događaji.
U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), a najbrojnija vrsta na području cijelog Jadrana je dobri dupin (Tursiops truncatus). Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni bjelogrli dupin (Globicephala melas), crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin (Delphinus delphis), koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada broji oko 30-50 jedinki.
Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.
Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom
- Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama!
- Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine!
- Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo. U krugu od 200 m ne više od tri plovila!
- Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta!
- Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima. Odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja)!
- Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja!
- Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama. Nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!
- Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama. Životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje!
Tri vrste morskih kornjača
U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potječu iz grčke natalne populacije.
Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski ekosustav i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.
Kitovi
Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru, kao i sve tri vrste morskih kornjača, strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja.
Svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu! Prijava se podnosi putem obrasca na web stranici Državnog inspektorata koji se nalazi na poveznici https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83.
Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke morskog sisavca ili kornjače dojavite na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije putem web obrasca za dojavu ili putem adrese e-pošte: vrste@mzozt.hr.
S poštovanjem,
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay
