Mak – nježna izgleda, opojna mirisa ali i ljekovit
M

Kad čujemo – Mak svi pomislimo na izrazito crveni nježni cvijet. Jeste li znali da Mak može biti bijele, žute, plave, ljubičaste i ružičaste boje?

Različite vrste Maka

Mak (Papaver), biljni rod s 80-ak vrsta jednogodišnjih i trajnih zeleni iz por. makova (Papaveraceae). Raširene su u izvantropskim područjima sjeverne Zemljine polutke, s iznimkom vrste Papaver aculeatum iz južne Afrike i Australije. Njihovi pravilni cvjetovi imaju dva lapa, četiri latice i mnogo prašnika koji okružuju veliku plodnicu tučka. Plod je tobolac. U nas raste desetak vrsta. Najpoznatiji je crveni mak ili mak turčinak (Papaver rhoeas) kao korov u žitnim poljima, uz putove, na željezničkim nasipima i sl. Znatno je prorijeđen zbog uništavanja korova herbicidima. Različite se odlike crvenoga maka uzgajaju kao ukrasne biljke. Vrtni, bijeli ili opijumski mak (Papaver somniferum) uzgaja se od davnine u Aziji i Sredozemlju, odakle se uzgojem raširio u mnoge zemlje umjerenog i suptropskoga pojasa. Zarezivanjem njegovih nezrelih tobolaca dobiva se mliječni sok koji se na zraku zgušnjava, a djeluje omamljujuće (→ opijum). Sadrži mnoge otrovne alkaloide (morfin, narkotin, papaverin), a rabi se u prvom redu za dobivanje morfija i heroina.

Mak djeluje umirujuće

Uspavljujuće djelovanje maka odavno je poznato, pa je i u nas bio čest običaj hraniti malu djecu makovim sjemenom s mlijekom. Podrijetlo vrtnoga maka nije sa sigurnošću utvrđeno. Jedni drže da potječe od zapadnomediteranske vrste Papaver setigerum, a drugi da je podrijetlom iz istočne Azije. U Europi se od 1714. uzgaja kao ukrasna biljka vrsta Papaver orientale, podrijetlom s Kavkaza, iz Irana, Armenije i Male Azije.

Ljekovita svojstva

Sjeme maka je izuzetno bogato nezasićenim masnim kiselinama, posebno oleinskom i linolnom. Nalazi se u staničnim membranama biljaka i sudjeluje u njihovoj izgradnji, a potiče resorpciju i transport vitamina A, D, E i K, koji su topivi u mastima. Omega 6 masna kiselina može usporiti razvoj multipla skleroze, zaštiti kardiovaskularni sustav, regulirati tlak i zgrušavanje krvi, a učinkovita je i u liječenju kožnih oboljenja.

Mak sadrži i omega 3 masne kiseline, koje podižu imunitet i čuvaju organizam od bolesti.

 

Energetski sadržaj 100 g sjemenki maka iznosi 533 kalorija, a od toga je 45% masti, 24% ugljikohidrata i 18% proteina. Ugljikohidrati ovih sjemenki daju energiju organizmu. U sitnom zrnu nalazi se mnoštvo minerala, naročito joda, mangana, magnezija, cinka, kalija i bakra.

Mak sadrži i vitamine grupe B. Minerali i vitamini ublažavaju razdražljivost i stres, a potiču dobro raspoloženje.

Može se koristiti i za opuštanje mišića, protiv bolova, za iskašljavanje i liječenje grčeva u abdomenu. Minerali i vitamini maka ublažuju razdražljivost, stres, potiču koncentraciju i raspoloženje.

Sjemenke maka koje se prodaju na tržnicama i u dućanima su osušene te ne sadrži alkaloide.

Sjemenkama se posipaju različita peciva ili se koriste pri izradi kolača. Makovnjača, tradicionalni hrvatski kolač, neizostavan je u blagdanske dane.

 

 

Izvor: frendica.online
Photo: pixabay

Podrži Frendica.online svojom donacijom

Podrži Frendica.online svojom donacijom