Čitanje je važno kako za odrasle, tako i za djecu. Čitanje opušta ali i pomaže u razvoju govornih i analitičkih vještina, širenju vokabulara i općeg znanja te pomaže u poboljšanju koncentracije.
Dječje knjige, posebice bajke razvijaju kreativnost i maštu ali i na njima prihvatljiv tumače svijet u kojem žive.
Važno je djecu motivirati na čitanje od najranije dobi. Čitajte im priče, “čitajte” slikovnice sa njima ili zamolite da oni “pročitaju” slikovnicu vama. To je prvi korak.
Kada savladaju prva slova možete zajedno čitati. Prvo neka oni pokušaju pa ako zapnu kod neke riječi, vi nastavite.
Događa li vam se da dijete pobjegne ili se sakrije kako bi izbjeglo čitanje? Pokušava li vas navesti da pročitate ono što bi samo trebalo? Izbjegava li čitanje lektire? Uči čitajući i ništa ne nauči?
Razni su razlozi zbog kojih djeca izbjegavaju čitanje.
Najčešći razlozi zbog kojih djeca izbjegavaju čitanje
1.Provjerite ima li vaše dijete disleksiju, odnosno teškoće pri učenju i čitanju. Takvo dijete teže barata pisanim jezikom od govornog jezika. Disleksija nije uzrokovana intelektualnim nedostacima, manjkavim socio-kulturnim prilikama, načinom poučavanja niti ikakvim poznatim neurološkim oštećenjem.
Moguće ga je znatno smanjiti pravodobnom i ciljanom pomoći.
2.Kad se dijete žali da mu je knjiga dosadna, uglavnom se radi o njemu nezanimljivoj tematici. Pokušajte kroz razgovor saznati koji sadržaji su mu najzanimljiviji. Pokušajte naći štivo koje će ga zaintrigirati. Važno je da kroz njemu zanimljive sadržaje stekne naviku čitanja.
Literatura koju djeca čitaju mora biti primjerena njihovoj dobi. Njihovim sposobnostima razumijevanja pročitanog. Kad ne razumiju pročitano, njima je dosadno i gube interes
Moraju čitati s razumijevanjem
3.Mlađa djeca izbjegavaju čitanje jer ne razumiju smisao čitanja. Nije im jasno zašto moraju baš oni čitati. Zašto im netko od odraslih ne pročita.
Objasnite da samim čitanjem unapređuju vještine čitanja, uče nove stvari, šire znanje o određenoj temi. Recite djetetu da čita na glas kako bi i vi mogli čuti što čita. Ne morate sjediti pored djeteta.
Dobro je odabrati knjige koje su iznad djetetove razine čitanja (kad čita naglas). Takve knjige pomažu djeci razviti vještine razumijevanja, proširiti vokabular.
4. Ponekad djeca odustanu od čitanja kad vide stranicu punu teksta. Deblja knjiga, bez ilustracija, jednako djeluje. Unaprijed ih odbija količina teksta, a ne sadržaj.
Čitajte naizmjence jedno drugome naglas. Dijeljenje “tereta” može napraviti veliku razliku. Omogućuje djeci predah i ali i da čuju tečno čitanje. Osim toga uključeni su u priču s kojom možda nemaju dovoljno strpljivosti sami se uhvatiti u koštac.
5. Djeca znaju odabrati knjige koje su im preteške. Možda su vidjeli kako ih čitaju starija djeca ili se radi o popularnoj priči odnosno filmu. Mnoga djeca odabiru, na primjer Harry Pottera, iako nisu spremni niti na količinu teksta niti razumjeti sadržaj.
Pronađite knjigu iste tematike ali za djetetovu razinu čitanja. Čitanje knjiga koje su na njihovoj razini čitanja pomoći će u izgradnji vještina razumijevanja i stvoriti pozitivna iskustva.
6.Nezainteresirani su za knjige općenito. Društveni mreže, videoigre i razni kratkotrajni a brzi videozapisi puno su privlačniji. Nema napora, čitanja i sve se puno brže odvija.
Morate im pomoći da malo uspore i odvoje vrijeme za čitanje. Ako ne ide drugačije uzmite im mobitele i tablete i nemojte ih vratiti dok ne pročitaju određeni broj stranica.
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay
