Konvulzije su nenamjerne mišićne kontrakcije koje traju određeno vrijeme, nakon čega slijedi razdoblje letargije i zbunjenosti, a ponekad i dubokog sna. Članovi tima hitne medicinske službe najčešće susreću toničko-kloničke konvulzije, ranije poznate kao „grand mal“ napadi.
Uzroci febrilne konvulzije
Konvulzije mogu nastati zbog različitih razloga koji uključuju sljedeće:
Epilepsija
Febrilne konvulzije
Srčani zastoj
Hipoglikemija
Hipoksija
Hipotenzija
Neravnoteža elektrolita
Tumor mozga
Predoziranje lijekovima
Febrilne konvulzije
Febrilne konvulzije (FK) jedan su od najčešćih razloga prijema djece u pedijatrijske hitne ambulante u svijetu. Sindrom febrilnih konvulzija označava pojavu epileptičkih napadaja u febrilitetu u dojenačkoj dobi ili djetinjstvu, obično u dobi od tri mjeseca do pet godina, a bez dokazane infekcije središnjeg živčanog sustava ili drugog definiranog uzroka, piše Adiva.
Vjerojatnost njihove pojave u navedenoj dječjoj populaciji iznosi 2-5%, s vrhom incidencije između 14. i 18. mjeseca života. Nešto se češće javljaju kod muške djece. Točan mehanizam nastanka nije poznat, ali je dokazana značajna genetska predispozicija, odnosno utvrđeni su neki mehanizmi nasljeđivanja sklonosti pojavi febrilnih konvulzija.
Virusne infekcije su najčešći uzrok febriliteta tijekom kojeg se javljaju febrilne konvulzije. Među virusima posebno su česti humani herpesvirus 6, virus influence tip A, virusi parainfluence te adenovirusi. Klinički se najčešće radi o infekcijama gornjeg dišnog sustava. Drugi uzročnici infekcija odnosno febriliteta, kao i druge kliničke manifestacije, znatno su rjeđi, ali mogući kod pojave febrilnih konvulzija.
Prezentacija febrilnih konvulzija je dramatična. Epileptički napad se najčešće javlja u formi toničko-kloničkih grčeva čitavog tijela s gubitkom svijesti i prestankom disanja (“veliki napad”, grand mal), u trajanju od nekoliko minuta. Moguća je i izolirana pojava gubitka svijesti, mlohavosti, ukočenosti ili gubitka kontakta s okolinom (“zagledavanje”). Kod male dojenčadi češće se javljaju fragmentirane konvulzije (trzaji jednog dijela tijela). Često do napada dolazi u prvom porastu tjelesne temperature iznad 38,5℃, a febrilitet se u dijelu slučajeva registrira tek po dolasku u nadležnu hitnu službu.
Osim konvulzivnog napada, u kliničkoj slici dominira osnovna febrilna bolest, najčešće simptomi akutne infekcije gornjih dišnih putova. Febrilne konvulzije dijele se na jednostavne (tipične) i složene (atipične). Jednostavne (70% slučajeva) su one koje zadovoljavaju svih sedam nabrojenih kriterija: pojava između 1. i 4. godine života, najviše dva napada, trajanje pojedinačnog napada do 20 minuta, “grand mal” napad, uredan neurološki status prije napada, uredan neurološki status poslije napada, normalan EEG. Ako barem jedan od navedenih kriterija nije zadovoljen, febrilne konvulzije se klasificiraju kao složene (30% slučajeva). Složene febrilne konvulzije u odnosu na jednostavne vezane su uz veću vjerojatnost pojave epilepsije u kasnijem životu.
Prva pomoć za osobe koje imaju konvulzije
Iz okoline uklonite predmete koji bi mogli ozlijediti osobu.
Pod glavu osobe podmetnite jastuk ili neki mekan predmet.
Oslobodite osobu odjeće koja steže oko vrata.
Postavite osobu u bočni položaj.
Ne stavljajte nikakve predmete osobi u usta, niti nemojte pokušavati nasilno otvoriti usta.
Nemojte davati hranu ni piće na usta.
Pozovite pomoć, a osobu s konvulzijama ne ostavljajte bez nadzora.
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay
