Marijanska Hrvatska

M

Kako kaže fra Petar, kada je 1983. preuzeo uređivanje časopisa, odlučio je da će na zadnju koricu stavljati fotografiju, a na ovitak povijest ili, najkraće rečeno, prikaz određenoga marijanskog svetišta ili crkve. “Tako je već 1985. godine nastala ‘Marijanska Hrvatska’ u kojoj sam obradio stotinu i jedno Gospino svetište. Pater Duda je knjigu najbolje opisao kao svojevrsnu ‘Hrvatsku marijansku enciklopediju’.”

Međutim, već je tada imao ideju da bi bilo dobro napraviti sažetak, odnosno kratki prikaz svih tih svetišta, tako da vjernici, Hrvati i katolici, ali i svi koje to zanima, imaju o svakom svetištu jedan nedug tekst s ilustracijama i dvije fotografije. “Zato sam za 50. obljetnicu izlaženja časopisa ‘Marija’, 2012. godine, pripremio ‘Vodič marijanskom Hrvatskom’. Malo sam proširio marijansku Hrvatsku u sadržaju, tako da je tu sada prikazano stotinu i sedam marijanskih svetišta. Nisu sva svetišta u strogom smislu te riječi, ali sva imaju svoje značenje te je bilo teško izostaviti neko od njih”, podsjeća fra Petar.

Obuhvaćena sva svetišta hrvatskog naroda

U prvom poglavlju autor piše o svetištima i hodočašćima općenito, pa nastavlja: “Drugi dio sam započeo sa Zagrebačkom crkvenom pokrajinom, točnije Majkom Božjom Bistričkom kojoj gravitira i čije svetište ispunja najveći dio hrvatskoga naroda. Slavonsku crkvenu pokrajinu predvodi svetište u Aljmašu, kamo gravitira Osijek i velik dio toga kraja. U trećem dijelu su Riječka crkvena pokrajina u središtu koje je Gospa Trsatska, naše hrvatsko najstarije svetište s neprekinutom tradicijom. Može se reći da je i međunarodno, jer na Trsat često hodočaste Slovenci i Talijani. U središtu Splitske crkvene pokrajine je Gospa Sinjska kao najveće marijansko žarište na hrvatskom jugu. Sarajevska pak crkvena pokrajina obuhvaća cijelu Bosnu i Hercegovinu. Olovo je najstarije Gospino svetište i bilo je najveće svetište na Balkanu, barem do 1704. Međutim, kako Olovo više-manje danas nema katolika, izdvojio sam Komušinu i Gospu od Kondžila, potom Široki Brijeg i Međugorje…”

Kako naglašava fra Petar, knjiga je vrlo zgodna, jer je bogato ilustrirana fotografijama svakoga Gospinog lika i donosi panoramski prikaz svakoga svetišta. Iz ove se knjige, po njegovim riječima, može upoznati ono najvažnije što bi o Gospinim crkvama trebao znati svaki Hrvat katolik.

Popis marijanskih crkvi i svetišta u hrvatskom narodu

ZAGREBAČKA CRKVENA POKRAJINA

1. Marija Bistrica – Majka Božja Bistrička

2. Zagreb – Majka Božja od Kamenitih vrata

3. Zagreb – Majka Božja Lurdska

4. Zagreb – Kraljica sv. Krunice

5. Zagreb – Marija Pomoćnica

6. Zagreb – Sveta Mati slobode

7. Sljeme – Majka Božja Sljemenska

8. Remete – Majka Božja Remetska

9. Stenjevec – Majka Božja Drnovečka

10. Čučerje – Majka Božja Čučerska

11. Kamensko – Majka Božja Kamenska

12. Dol/Pribić – Majka Božja Dolska

13. Trški Vrh – Majka Božja Jeruzalemska

14. Vinagora – Majka Božja Vinagorska

15. Lobor – Majka Božja Gorska

16. Belec – Majka Božja Snježna

17. Volavje – Majka Božja Volavska

18. Vukovina – Majka Božja Vukovinska

19. Kloštar Ivanić – Majka Milosrđa

20. Kutina – Majka Božja Snježna

21. Molve – Majka Božja Molvarska

22. Močile – Majka Božja Močilska

23. Sveta Marija – Sveta Marija Međimurska

24. Lepoglava – Gospa Lepoglavska

25. Nova Rača – Majka Božja Račanska

26. Križevci – Majka Božja Koruška

SLAVONSKA CRKVENA POKRAJINA

1. Aljmaš – Gospa od Utočišta

2. Osijek – Gospa Osječka

3. Bapska – Majka Božja Bapska

4. Ilača – Gospa Ilačka

5. Sotin – Gospa Sotinska

6. Šumanovci – Gospa Šumanovačka

7. Dragotin – Gospa Dragotinska

8. Slavonski Brod – Gospa Brze pomoći

9. Voćin – Gospa od Utočišta

10. Pleternica – Gospa od Suza

11. Slavonski Kobaš – Gospa Kloštarska

12. Kutjevo – Gospa Kutjevačka

13. Velika – Gospa od Utjehe

14. Tekije – Gospa Tekijska

15. Morović – Gospa Morovićka

16. Srijemski Karlovci – Gospa od Mira

RIJEČKA CRKVENA POKRAJINA

1. Trsat – Gospa Trsatska

2. Gerovo – Majka Božja Svetogorska

3. Rijeka – Gospa Lurdska

4. Mrkopalj – Majka Božja žalosna

5. Krasno – Gospa od Krasna

6. Oštarije Ogulinske – Gospa od Čudesa

7. Baška – Majka Božja Gorička

8. Rab – Gospa od Čuda

9. Lopar – Majka Božja Loparska

10. Poreč – Bogorodica Porečka

11. Vižinada – Gospa od Božjeg polja

12. Pula – Gospa od Mora

13. Šijana – Majka Božja od Milosti

14. Hreljići – Gospa od Zdravlja

15. Beram – Sv. Marija na Škriljinah

SPLITSKA CRKVENA POKRAJINA

1. Sinj – Gospa Sinjska

2. Solin – Gospa od Otoka

3. Split – Gospa od Zdravlja

4. Split – Gospa od Pojišana

5. Split – Gospa od Dobrića

6. Kaštel Novi – Gospa Stomorija

7. Slatine – Gospa od Prizidnice

8. Omiš – Gospa od Skalica

9. Vepric – Gospa Lurdska

10. Imotski – Gospa od Anđela

11. Proložac – Gospa na Vrljici

12. Biskupija – Naša Gospa Biskupijska

13. Visovac – Gospa Visovačka

14. Vrpolje – Gospa od Vrpolja

15. Tisno – Gospa od Karavaja

16. Šibenik – Gospa van Grada

17. Primošten – Gospa od Loreta

18. Rogoznica – Gospa od Kapelice

19. Vodice – Gospa od Okita

20. Jelsa – Gospa od Zdravlja

21. Donji Humac – Gospa Bračka

22. Selca – Gospa Karmelska

23. Podselje – Gospa od Velog Sela

24. Dubrovnik – Gospa od Milosrđa

25. Čara – Gospa od Čarskoga polja

26. Badija – Gospa Badijska

27. Orebići – Gospa od Anđela

28. Kuna – Gospa Delorita

29. Orašac – Gospa od Orašca

30. Lopud – Gospa Lopudska

31. Mljet – Gospa od Jezera

32. Otok Gospe od Milosti – Gospa od Milosti

33. Perast – Gospa od Škrpjela

ZADARSKA NADBISKUPIJA

1. Nin – Gospa od Zečeva

2. Pag – Gospa od Staroga Grada

3. Zadar – Gospa Maslinska

4. Zadar – Gospa od Zdravlja

SARAJEVSKA CRKVENA POKRAJINA

1. Olovo – Gospa Olovska

2. Komušina – Gospa od Kondžila

3. Šćit (Rama) – Gospa Ramska

4. Stup – Gospa Stupska

5. Gornja Tramošnica – Gospa od Anđela

6. Široki Brijeg – Gospa Širokobriješka

7. Međugorje – Kraljica Mira

8. Hrasno – Kraljica Mira

OSTALI KRAJEVI S HRVATIMA

1. Bač – Gospa Radosna

2. Bunarić – Gospa Bunarićka

3. Subotica – Crna Gospa

4. Doroslovo – Gospa Doroslovska

5. Letnica – Gospa Letnička

Koji je cilj i smisao marijanskog čašćenja?

“Gospa nas vodi Isusu. Kao što je prije 2000 godina donijela svijetu Spasitelja, tako ga donosi i danas, na određeni način. Ako hrlimo Njoj, onda hrlimo Njoj kao Majci Isusovoj. Ako imalo promatramo pohod naših svetišta, onda ćemo vidjeti da nas Ona ne drži za sebe, nego nas upućuje na Isusa i k Njemu nas vodi, ponajprije da se pomirimo u sakramentu pomirenja s Bogom, s Crkvom i braćom ljudima te s nama samima. Tako ćemo onda moći pristupiti stolu Gospodnjem i tako se ojačati. A već je u Kani Galilejskoj ona sama rekla ono što želi poručiti svakom od nas, i to u svako doba, a ne samo danas: ‘Učinite sve što vam kaže!’”, zaključuje fra Petar Lubina.