Znate li da je jedna od najpoznatijih adventskih pjesama skladana u – Đakovu?
Z

Adventska pjesma “Padaj s neba roso sveta” rado se pjeva na misama zornicama. Malo je poznato da je ova pjesma nastala u Đakovu ili u njegovoj užoj okolici. Svećenik Ivan Andrić rekao je za Glas Slavonije:

Skladatelj je bio svećenik Đakovačke biskupije

– Tekst pjesme “Padaj s neba roso sveta” prvi je put tiskan 1861., u Osijeku, u katekizmu pjesmarici pod naslovom “Kratki nauk kerstjansko-katoličanski”, što su ga na poticaj biskupa Strossmayera uredila dvojica đakovačkih svećenika: Andrija Šumanovac bio je zadužen da priredi katekizamski dio, a Ivanu Tomboru (grob mu je na đakovačkom groblju), bila je povjerena obnova i tekstualno dotjerivanje crkvenih pjesama u izdanju – riječ je samo o tekstovima pjesama, ne i o notama. Kako je Tombor bio pjesnik i pisac, ne bih otklonio mogućnost da je možda baš on pisac teksta ove pjesme. No o tome nema potvrde. Ono što je sigurno jest da je skladatelj pjesme “Padaj s neba” također svećenik Đakovačke biskupije Josip Vallinger (20. siječnja 1846., Gödre, Mađarska – 24. kolovoza 1911., Vrpolje, gdje je i pokopan uz grobljansku kapelu), pojašnjava vlč. Ivan Andrić.

– Vallinger je za svećenika zaređen 1869. Nakon povratka sa studija u Pešti, postaje kapelanom u Đakovu, potom ceremonijarom stolne crkve te 1877. tajnikom biskupa Strossmayera. Godine 1882. odlazi za župnika u Vrpolje i tu ostaje sve do smrti. Vallinger je bio glazbeno darovit i obrazovan te je na tom polju bio vrlo marljiv i poduzetan. Bio je sposoban organizator i obnovitelj liturgijsko-glazbenog života u đakovačkoj (staroj) katedrali, više je godina bio učitelj pjevanja u đakovačkoj bogosloviji, a i u gradu Đakovu bio je zauzet na glazbeno-kulturnom polju kao član i predsjednik pjevačkog društva “Sklad” i njegov prvi začasni član. Također se okušao i kao kompozitor kako duhovnih tako i svjetovnih vokalnih kompozicija – kaže vlč. Andrić.

Zbirka crkvenih pjesama “Pievnik” iz 1895.

– Premda je broj Vallingerovih skladbi malen, među njima je ipak jedna takva uspješnica da se za Vallingera i u naše vrijeme zna po cijeloj Hrvatskoj. Riječ je o vjerojatno i dandanas najomiljenijoj adventskoj popijevki “Padaj s neba roso sveta”, koja je našla mjesto i u najnovijim glazbeno-liturgijskim izdanjima, a valjda nema crkve u Hrvatskoj, a i šire, gdje se ne pjeva u vrijeme došašća. Pjesma kakvu danas znamo prvi je put objavljena u monumentalnoj zbirci crkvenih pjesama naslovljenoj “Pievnik”, koji je izdan u Zagrebu 1895. godine. Tu je šest kitica upravo majstorski sročenih i raspoređenih za pojedine dijelove mise s notnim zapisom spontane i pjevne melodije koja odiše slavonskim melosom te Vallingerom kao autorom. Postojalo je još napjeva drugih skladatelja na tekst ove pjesme, no Vallingerove note su prevladale – pojašnjava vlč. Andrić.

Kršćanski sadržaj i ugođaj adventa

– U vrijeme kad se advent popularizira na već pomalo bizarne pa i besmislene načine – advent u Beču, advent u Zagrebu, advent ovako, advent onako…, koji su daleko od njegovoga izvornog smisla, neka ovo prisjećanje na pjesmu koja je nastala u Slavoniji, u Đakovštini, bar nakratko svrne pozornost na kršćanski sadržaj i ugođaj adventa – poručuje vlč. Andrić.

Padaj s neba roso sveta tekst:

Padaj s neba, roso sveta, padaj s rajske visine!

Vapijahu starog svijeta duše čiste, pravedne.

Otvori se zemljo mila, da iz plodnog tvoga krila

U taj sretan, blažen čas svemu svijetu nikne spas.

 

Već se bliži vrijeme blago, već se bliži onaj čas

Kad će izić sunce drago, svanut svemu svijetu spas.

Svani, dane, i noć skrati, sini sunce, i povrati

Bogu čast na visini, svijetu mir na nizini.

 

Svjetlo Božje, daru lijepi siđi s Božjeg krila dol,

Um prosvijetli, volju krijepi, liječi duše tešku bol.

Jači u nas vjeru svetu, koju Isus donije svijetu,

Svaki da to djeluje, što u srcu vjeruje.

 

Sve na svijetu, Bože blagi, dare ti prikazuje,

Primi i taj dar predragi koji puk tvoj žrtvuje:

Pod prilikom kruha, vina, krv i tijelo tvoga Sina,

Neizmjerne cijene dar, stavlja tebi na oltar.

 

Složi glas svoj, dušo moja, sa nebeskim četama,

pjevajte mu, usta moja, koji je nad zvijezdama!

Sve što bješe i sve što je, sve je puno slave tvoje,

sve te diči i slavi, Oče vječne Ljubavi!

 

Uzraduj se, srce moje, svetom, čistom radosti,

Jer usliša molbe tvoje Otac vječne milosti.

Već je blizu onoj noći u kojoj će na svijet doći

Spasitelj i Gospod tvoj, da izbavi narod svoj.

Izvor: frendica.hr/Glas Slavonije

Podrži Frendica.online svojom donacijom

Podrži Frendica.online svojom donacijom