“Pajasen osvaja Hrvatsku”, “Otrovna biljka koja se nekontrolirano širi”, “Uzbuna zbog opasnog smrdljivog stabla” – neki su od naslova koji se u posljednje vrijeme mogu pronaći, a tiču se invazivne strane vrste žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle).
Nažalost, njega danas nije teško uočiti u prirodi Hrvatske. Široko je rasprostranjen u cijeloj Hrvatskoj (prvi navod je iz 1914. godine), a posebice u mediteranskoj biogeografskom području.
Većinom se širi uz prometnice i ljudskim djelovanjem utjecanim staništima. Pojavljuje se unutar makije i gariga, uz prometnice, šumske putove, poljoprivredna zemljišta, unutar naselja, na objektima urbane gradnje, okućnicama, odlagalištima otpada, parkovima i dr. Kolonizira staništa visoke vrijednosti, primarno u priobalju, javlja Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR).
Atraktivan izgled
Da je pajasen uistinu biljka-problem, ukazuje i činjenica da se od 2019. godine nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (tzv. Unijin popis) pa se ne smije unositi u Hrvatsku (osim u slučajevima provoza pod carinskim nadzorom), stavljati na hrvatsko tržište, razmjenjivati, držati (uključujući i držanje u kontroliranim uvjetima), uzgajati (uključujući i uzgoj u kontroliranim uvjetima) ili uvoditi u prirodu.
Invazivne strane vrste, osim što imaju negativan utjecaj na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi, ali i gospodarstvo.
Pajasen je listopadno stablo porijeklom iz istočne Kine i sjevernog Vijetnama. Zbog atraktivnog izgleda, brzog rasta, otpornosti na biljojede i prilagodljivosti okolišnim uvjetima, od 18. stoljeća je sađen širom svijeta. Osim što je korišten kao ukrasna vrsta, upotrebljavan je i za kontrolu erozije tla. Tako je dospio u prirodu i u većini područja, uključujući i Hrvatsku, uspostavio brojne populacije.
Pajasen je izrazito otporna biljka. Tolerira širok raspon temperatura, različite oborinske režime, vrlo je otporan na siromašna i zaslanjena tla te na onečišćen zrak. S obzirom na to, izrazito je prilagodljiva vrsta na klimatske promjene.
Najznačajniji negativni utjecaj ove vrste je stvaranje vrlo gustih sastojina u kojima druge biljne vrste ne mogu preživjeti pa dolazi do potiskivanja zavičajnih vrsta iz njihovih staništa.
Alergijske reakcije
Žljezdasti pajasen izlučuje spoj alantoin koji drugim biljkama u njegovoj blizini otežava rast. Ima razgranat i snažan korijenski sustav koji može oštetiti infrastrukturu, uključujući ceste, zgrade i kulturnu baštinu.
Raste i u povijesnim gradskim središtima, gdje oštećuje kamene građevine, a zarasta i u poljoprivredne površine, posebice u mediteranskim kulturama poput maslinika, vinograda i voćnjaka. Često je prisutan u gradovima, a kod ljudi može uzrokovati respiratorne i alergijske reakcije, osip na koži i druge zdravstvene probleme.
Pajasen je izrazito zahtjevna vrsta za uklanjanje s obzirom na to da uobičajene mehaničke metode uklanjanja (sječa) obično naprave još veću štetu. Stoga je potrebno koristiti kombinaciju mehaničkih i kemijskih metoda prilikom njegovog uklanjanja, kontinuirano i kroz više godina.
Ston i Dubrovnik
MINGOR, s partnerima Javnom ustanovom Nacionalni park Krka, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije te tvrtkom Vrtlar iz Dubrovnika, od 2020. provodi projekt LIFE CONTRA Ailanthus – Uspostava kontrole invazivne strane vrste Ailanthus altissima (pajasen) u Hrvatskoj.
Projekt traje do 1. travnja 2025., a njegova vrijednost iznosi nešto više od dva i pol milijuna eura, od čega je 60 posto financirano europskim sredstvima iz programa LIFE.
Projektom je planirano uspostavljanje kontrole nad invazivnom stranom vrstom pajasen u područjima visoke prirodne vrijednosti: četiri područja ekološke mreže Natura 2000 u mediteranskoj regiji (Krka i Pelješac) i u gradovima s povijesnom jezgrom (Dubrovnik, Ston i Mali Ston). Dodatno, kroz projekte financirane iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) očekuje se uklanjanje pajasena na području NP Kornati i PP Telašćica.
Uz aktivnosti uklanjanja pajasena, predviđeno je i sprječavanje njegovog daljnjeg širenja, proširenje trenutnog zakonodavnog okvira te edukacija i osvještavanje javnosti o pajasenu i drugim invazivnim stranim vrstama.
Očuvanje prirode
Za što bolje uspostavljanje kontrole nad pajasenom, osobito je važno i uključivanje građana koji mogu pomoći dojavljivanjem lokacija pajasena (i drugih stranih vrsta).
Postupak prijave nalaza MINGOR-u, vrlo je jednostavan i može se učiniti koristeći mobilnu aplikaciju Invazivne vrste u Hrvatskoj ili web obrazac.
Dakle, svojim aktivnim sudjelovanjem, moguće je pridonijeti smanjenju negativnog utjecaja pajasena na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, te tako očuvati prirodu Hrvatske.
Sve informacije o invazivnim stranim vrstama dostupne su na internetskoj stranici www.invazivnevrste.hr, uz korisne savjete koje je moguće slijediti za sprječavanje invazije stranih vrsta.
Izvor: frendica.hr
