Tiha, podmukla bolest: Od hipertenzivnih bolesti u Hrvatskoj boluje čak 1 283 437 stanovnika

visoki tlak
Foto: Unsplash

Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijete se i visoke vrijednosti krvnoga tlaka.

Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg. Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.

Godinama ne boli i ne mora pokazivati simptome

Povišen tlak godinama ne boli i ne mora pokazivati simptome. No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.

Najčešće se povišeni krvni tlak otkriva slučajno, mjerenjem tlaka na pregledu (sistematskom, za vozačku dozvolu, pri zapošljavanju). Stoga je važno, barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak, kako bi se povišene vrijednosti otkrile na vrijeme, dok još nema oštećenja drugih organa.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega. Prema procjenama, 18% svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi), piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Svaki treći odrasli stanovnik ima visoki tlak

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0% slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba, od čega 13 106 žena i 9 711 muškaraca. Visoka je i prevalencija hipertenzije, prema istraživanju EH-UH provedenim 2005.g. iznosi 37% (M 35,2% , Ž 39,7) što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka > 140/90 mmHg.

Iako je hipertenzija povezana s izbježivim rizičnim čimbenicima i postoje učinkoviti lijekovi za njezino liječenje, istraživanja pokazuju da je ona loše kontrolirana u stanovništvu. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.

Nažalost, gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima, niti mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75% populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Glavni problem tako loše kontrole hipertenzije predstavlja to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni tlak.

Mjerenje je osnova u postavljanju dijagnoze

Naime, mjerenje tlaka je osnova kako u postavljanju dijagnoze, tako i u praćenju učinka terapije. Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Međutim, treba podići razinu svijesti opće populacije o važnosti mjerenja i kontrole krvnog tlaka. Preporuka je Svjetske lige za hipertenziju da svatko provjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika, piše prim. Verica Kralj, dr. med.

Svjetski dan hipertenzije, 17. svibnja, obilježava se od 2005. godine kada ga je inicirala Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije. Od tada se obilježava svake godine s ciljem podizanja svijesti, informiranja i edukacije opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.

Ove godine obilježavanje se odvija pod sloganom „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“ te je naglasak stavljen na borbu protiv niske stope svjesnosti diljem svijeta, posebno u područjima niskog do srednjeg dohotka, kao i na informiranje o preciznim metodama mjerenja krvnog tlaka.

Covid i visoki tlak

Podizanje svjesnosti o hipertenziji i kontrola krvnog tlaka pokazali su se još važnijima u vrijeme COVID-19 pandemije. Budući da je povišeni krvni tlak u bolesnika s COVID-19 povezan s većom učestalošću loših ishoda i smrtnosti, kontrola hipertenzije izrazito je važna.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak > 140/90) je tiha podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 1.28 milijardi odraslih osoba u dobi 30-79 godina, na razini svijeta ima hipertenziju. Hipertenzija je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju. Prema procjenama, 18 % svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9.4 milijuna ljudi).

Promjena štetnih životnih navika

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0 % slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba, od čega 13 106 žena i 9711 muškaraca. Prema rezultatima projekta EUROSTAT „Morbidity Statistics“, podaci za Hrvatsku u 2017. pokazali su da od hipertenzivnih bolesti boluje 1 283 437 stanovnika, odnosno 31,1 % ukupnog broja stanovništva (prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku za 2017. godinu).

Hipertenziju je potrebno liječiti, uglavnom lijekovima koji smanjuju krvni tlak, kako bi se smanjio rizik od navedenih ozbiljnih ishoda. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:

smanjenjem unosa soli
uravnoteženom pravilnom prehranom
prestankom pušenja
izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
redovitom tjelesnom aktivnosti
održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 % hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20 % i pretilost za oko 30 % svih hipertenzija.

Izvor: frendica.hr