Treći je petak u korizmi. Korizma kao vrijeme pokore i iščekivanja može se usporediti i sa starozavjetnim razdobljem ropstva židovskog naroda u Babilonu. Stoga ovom prilikom donosimo skladbu “Super flumina Babylonis”, velikog renesansnog skladatelja Orlanda di Lassa (oko 1532. – 1534.).
Orlando di Lasso bio je franko-flamanski skladatelj koji je djelovao i u Italiji, Francuskoj, Engleskoj i Njemačkoj.
Tko je Orlando di Lasso?
Prvi dokumentirani podatak o Lassovu životu odnosi se na godinu 1544., kada je kao 12-godišnji dječak pjevač stupio u službu Ferrantea Gonzage, koji ga je odveo na dvor u Mantovu. Od tada pa do 1553. boravio je u talijanskim gradovima i na dvorovima (Palermo, Milano, Napulj, Rim), potom u Antwerpenu, Francuskoj i Engleskoj. Početkom 1550-ih objavljene su mu prve zbirke skladbi u Antwerpenu i Veneciji. Godine 1556. vojvoda Albrecht V. pozvao ga je u München kao pjevača tenora, da bi 1563. postao i do smrti ostao maestro di cappella bavarskoga dvora. Sa svojega sigurnog i udobnoga profesionalnog i društvenog položaja poduzeo je još nekoliko putovanja – u Flandriju, Češku, Austriju i Italiju. Lassove dužnosti kao dvorskoga skladatelja obuhvaćale su skladanje misa (njih oko 70), magnificata (oko 100), večernji i moteta (među petstotinjak moteta ističe se Prophetiae Sybillarum) za sakralne prigode, skladanje svjetovne glazbe za prigode gozbi, lova i dr., te nadzor nad glazbenim odgojem dječaka pjevača i brigu za prijepis i nabavu nota u dvorskoj glazbenoj zbirci. Godine 1570. bio mu je podijeljen plemićki naslov – navodi Hrvatska enciklopedija.
Opus Orlanda di Lassa obuhvaća više od 2.000 skladbi među kojima su i sakralna i svjetovna djela. Od sakralnih djela skladao je mise, motete, magnifikate, himne itd. Svjetovni opus sastoji se od madrigala (mnogi su napisani na tekstove F. Petrarce), francuskih šansona, njemačkih i talijanskih pjesama itd.
“Super flumina Babylonis”
Lassovo remek-djelo “Super flumina Babylonis” jedno je od njegovih najpoznatijih skladbi. Napisana na tekst Psalma 137 (136), „Na obali rijeka babilonskih sjeđasmo i plakasmo spominjući se Siona“, koji govori o boravku izraelskog naroda u babilonskom ropstvu.
Glazba vjerno prati tekst psalma – linija teme koju najprije iznose tenori, a zatim imitiraju ostali glasovi podsjeća na tok rijeke, dok na tekstu „Illic sedimus“ („Sjeđasmo“) linija u svim glasovima naglo postaje statična.
Poslušajte skladbu!
Tekst:
“Super flumina Babylonis illic sedimus et flevimus, cum recordaremur Sion.” (Ps 137 (136))
“Na obali rijeka babilonskih sjeđasmo i plakasmo spominjući se Siona” (Ps 137 (136))
Ostale naše prijedloge klasične glazbe pronađite u člancima:
Grofica Dora Pejačević – prva hrvatska skladateljica: Poslušajte njezinu glazbu!
Pastoralna simfonija Ludwiga van Beethovena: Izlet na selo i boravak u prirodi
Bedřich Smetana: Vltava – predivna glazba koja prati tok ove češke rijeke
Clara Schumann: skladateljica, pijanistica i majka 10-ero djece! Poslušajte…
Evo prijedloga skladbi klasične glazbe za lakše razbuđivanje (1)!
Odabrali smo za vas skladbe klasične glazbe za lakše razbuđivanje!
Niste dosad slušali klasičnu glazbu? Nema veze, počnite s ovim skladbama!
Čeh Antonín Dvoŕak – skladatelj ‘Slavenskih plesova’ i ‘Simfonije iz Novog svijeta’
Opera Ivana pl. Zajca Nikola Šubić Zrinski – poslušajte najdojmljivije stavke!
Izvor: frendica.hr